PRAVA ISTINA O JUNAKINJI FILMA 'ZERO DARK THIRTY'

Agentica koja je locirala Bin Ladena: Osamu je tražila tako opsesivno da su je i kolege u CIA-i zamrzili

U filmu o likvidaciji terorističkog vođe Osame bin Ladena “Zero Dark Thirty” njezin se lik zove Maya i ona je djelatnica CIA-e, heroina koja je najzaslužnija za to što je vođa al-Qa’ide pronađen. U stvarnom je životu ona doista jedna od ključnih osoba za otkrivanje gdje se Bin Laden nalazi, ali njezina je obavještajna karijera nakon vojne operacije u Pakistanu u svibnju prošle godine, kad je terorist ubijen, zapravo pošla nizbrdo.

‘Svi ste bili protiv mene’

Kako piše The Washington Post, operativka CIA-e, prema čijoj je životnoj priči napisan velik dio scenarija nove hollywoodske uspješnice, cijelo je vrijeme zapostavljena u promaknućima i nije dobila nikakvu nagradu za svoje zasluge, što mnogi smatraju nevjerojatnim i nepravednim.

Proljetos je, doduše, dobila odličje, ali zajedno s nizom svojih kolega. To ju je toliko razljutilo da je svojim odlikovanim kolegama poslala bijesni e-mail u kojemu je pisalo: “Svi vi pokušavali ste me omesti u poslu. Borili ste se protiv mene. Ja sam jedina zaslužila nagradu”.

Njezino ime medijima je nepoznato, ali ono za što se sigurno zna, osim za njezin nezgodan karakter, jest da je izazvala ljutnju svojih pretpostavljenih kada je kontaktirala s redateljicom Kathryn Bigelow i scenaristom Markom Boalom. Neimenovana obavještajka razgovarala je s njima i ti su kontakti predmet šire istrage o tome koliko su ljudi iz Hollywooda zapravo doznali o detaljima operacije u kojoj je ubijen šef terorističke mreže i jesu li to uopće smjeli.

Božanska intervencija

U jednoj od scena iz filma je junakinja, a riječ je o liku oblikovanom prema njoj, preživjela napad terorističke skupine u Afganistanu. U istom je napadu ubijena njezina kolegica, ali Maya činjenicu da je preživjela pripisuje “božanskoj intervenciji”.

“Mislim da sam pošteđena kako bih završila posao”, kaže operativka CIA-e svom prijatelju nakon napada koji u filmu samo pojačava njezinu odlučnost da uhvati Bin Ladena . Američki mediji nisu potvrdili da je agentica takav napad preživjela i u stvarnom životu, ali kolege kažu kako ovaj osjećaj poslanja koji graniči s mesijanskim kompleksom dobro ilustrira njezin karakter, prepun odlučnosti i borbenosti.

- Budimo iskreni, ona nije oličenje simpatičnosti. Ali, to i nisu karakteristike potrebne da bi se pronašlo Osamu bin Ladena - rekao je za The Washington Post jedan od njezinih bivših kolega.

On je novinarima otkrio da se obavještajka američkoj agenciji pridružila prije napada na SAD 11. rujna 2001. Godinama je bila na službi u Pakistanu gdje je radila kao “targeter” - osoba koja pronalazi “mete”. Te “mete” su uključivale pojedince u terorističkoj mreži koji bi mogli poslužiti kao mogući suradnici američkih obavještajnih službi ili one koji su bili budući ciljevi za likvidacije bespilotnim letjelicama.

Obavještajka je bila u Islamabadu i kad se potraga za Bin Ladenom počela ponovno zahuktavati. To se dogodilo nakon nekoliko godina zatišja koji su prethodili ulasku Baracka Obame u Bijelu kuću. Novi je predsjednik čvrsto odlučio ući u trag “državnom neprijatelju br. 1” i zato su sigurnosne agencije posegnule u već zaboravljene dosjee te ponovno počele istraživati stare tragove. Jedan od tih starih tragova bila je dojava da al-Qa’ida koristi kurire koji osobno uručuju poruke Bin Ladenu. Maya je bila ta koja je najviše inzistirala na tome da otkrivanje tog kurira može agenciju odvesti do Bin Ladena.

Kada se ispostavilo da je taj put uspješan, mnogi su željeli preuzeti zaslugu, ali je Maya bila ključna osoba za početak operacije. Mnogi tvrde kako zbog toga nije adekvatno nagrađena. Sugovornik The Washington Posta navodi da su joj neki kolege iz agencije zamjerili što je pristala razgovarati s Bigelow i Boalom. I to ne zbog straha od odavanja povjerljivih informacija, nego iz ljubomore.

Ostala bez povišice

Američki mediji doznali su i kako agentica nije dobila zasluženo unapređenje koje bi je prebacilo iz nižeg u viši platni razred i povećalo joj plaću za 16.000 dolara godišnje. Dužnosnici CIA-e izjavili su da je dobila stimulaciju za uspješno obavljen zadatak hvatanja Bin Ladena te je prebačena na druge zadatke. Nisu ponudili objašnjenje zašto joj je uskraćeno unapređenje i zašto je prebačena na druge zadatke. Unatoč sukobima koje je imala s kolegama, većina njih smatra da je ona nepravedno zakinuta.

- Znate li vi uopće koliko se agenata CIA-e ponaša kao kreteni? Kada bi to bio problem, niti jedna od obavještajnih službi ne bi nikad radila - slikovito je opisao bivši obavještajac.

Mučenjem do najvažnijih informacija?

Peter Bergen, autor knjige “Potjera: Deset godina potrage za Bin Ladenom”, napisao je za CNN kako film “Zero Dark Thirty” prikazuje da je mučenje zatvorenika bilo ključno za hvatanje šefa al-Qa’ide, što, tvrdi publicist, nije potpuno točno.

Film prikazuje ispitivanje zatvorenika Amara. Agenti pritom koriste različite metode, uključujući i “waterboarding” - simulaciju utapanja. Amar ih na kraju odvede do imena Bin Ladenova kurira.

U stvarnom su životu, tvrdi Bergen, neke od informacija vezane uz identitet kurira doista iznuđene mučenjem, ali ne waterboardingom ili batinama, nego metodama poput uskraćivanja sna i izlaganja niskim temperaturama. S druge strane, piše Bergen, niz važnih informacija koje su vodile do Bin Ladena nisu iznuđene mučenjem, nego se do njih došlo obavještajnim radom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. studeni 2024 11:03