Još samo dva dana za spas Grčke ili izlazak iz eurozone

Europska unija nastavlja napore da u sljedeća dva dana spriječi ono što mnogi nazivaju “crnim scenarijem” bankrota i izlaska Grčke iz eurozone iako, kako je ranije potvrdio i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, imaju izrađen plan. U sjedištu Europske komisije jučer nisu htjeli govoriti o bilo kakvim detaljima plana za Grexit i humanitarnu pomoć grčkom narodu u tom slučaju jer su “prezauzeti radom na planu A, a to je postizanje dogovora”.

Dok se čekao rok da Grčka preda konkretan, sveobuhvatan i ambiciozan prijedlog reformi kojima bi se u potpunosti poštovali zakoni i pravila EU i eurozone, najviše se govorilo o nephodnosti reprogramiranja grčkog duga. Nakon što su Međunarodni monetarni fond i američka vlada upozorili da je grčki dug neodrživ, takva poruka jučer je stigla i od predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska. Tusk je, na konferenciji za novinare s luksemburškim premijerom Xavierom Bettelom, rekao da je potreban realističan prijedlog Grčke, ali i isto tako realističan prijedlog kreditora o održivosti grčkog duga.

“Jedino tada možemo imati situaciju u kojoj svi pobjeđuju. U suprotnom ćemo nastaviti letargični ples koji plešemo već pet mjeseci”, rekao je Tusk i poručio da “pomoć koja se nudi Grčkoj nipošto nije opravdanje za krivu ekonomsku filozofiju koja je glavni izvor krize”.

Luksemburški premijer Bettel, čija država trenutno predsjeda Europskom unijom, bio je manje raspoložen za pozitivne i diplomatske poruke. Dok je Tusk govorio o potrebi “dobre volje”, Bettel je rekao da “dobra volja nije dovoljna jer vrijeme za razgovore prolazi i jedino što je sada potrebno su činjenice na papiru”.

Ipak, Njemačka je i jučer poručila da neće popustiti ni po pitanju opraštanja dijela duga Grčkoj. Njemačka kancelarka A ngela Merkel rekla je da su se tim pitanjem bavili 2012. godine, kada se odgodilo plaćanje EFSF-u do 2020. godine, i "sada se time ne bavimo prvi put". "Rekla sam da klasično rezanje duga za mene ne dolazi u obzir i to se nije promijenilo u odnosu na jučer", rekla je Merkel.

Još je precizniji bio njemački ministar financija Wolfgang Schäuble. On je rekao da, iako može biti istina da je Grčkoj potrebno rezanje duga, takvo što nije moguće u okviru pravila EU.

Jučer su se pojavile informacije da je francuska vlada poslala svoje stručnjake grčkoj vladi kako bi im pomogli u sastavljanju programa koji bi prihvatila Eurogrupa. No, francuska je vlada odbacila takve informacije.

Dok se neki politički krugovi na zapadu pribojavaju da bi Grčka, u slučaju izbacivanja iz eurozone, mogla skočiti u ruski zagrljaj, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov poručio je da se Rusija “ne veseli” krizi u eurozoni. On je rekao da je Rusija zainteresirana za “snažnu, funkcionalnu i gospodarski snažnu Europsku uniju”.

Ministri financija do sutra bi trebali analizirati grčki prijedlog o kojem bi poslije trebali razgovarati na još jednom kriznom summitu šefova država ili vlada EU u nedjelju navečer. Upitan jučer što očekuje od ponedjeljka, šef Europskog vijeća Donald Tusk rekao je da “želi razmišljati što učiniti do nedjelje, a ne što će biti nakon toga”. Tusk je dan ranije rekao da ćemo se, ako ne bude jedinstva oko Grčke, “za dva dana probuditi u drugačijoj Europi”.

Iako se svi fokusiraju na ono što govore lideri Njemačke, Francuske i drugih velikih država, upozorenja stižu i od manjih država euzrozone, čije vlade, a u nekim slučajevima i parlamenti, moraju odobriti bilo kakav novi program pomoći Grčkoj. U nekima od tih država mirovine i plaće su značajno manje nego u Grčkoj. Primjerice, dok je u Grčkoj prosječna mjesečna mirovina 833 eura, u Latviji je 293, a u Litvi samo 242 eura.