Čović pozdravio stav SAD-a da se do 2022. izmijeni ustav i izborni zakon BiH

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović pozdravio je u petak izjavu američkog državnog tajnika Anthonya Blinkena da neće biti Daytona II., ali da od političara u BiH očekuje "ograničene" promjene ustava i reformu izbornog zakona do idućih izbora 2022.

Čović je istaknuo da je reformama važno zajamčiti nemogućnost preglasavanja Hrvata i omogućiti predstavnicima manjina da budu birani na najvažnije funkcije u državi.

"Pozdravljam pismo ....Blinkena koje se savršeno nadovezuje na sve ono što ja osobno, kao i legitimni predstavnici hrvatskog naroda ističemo već duže vrijeme", priopćio je čelnik Hrvata u BiH.

"Provedbu ključnih odredbi u predmetima 'Ljubić' i 'Sejdić i Finci' mi započinjemo novu eru europske Bosne i Hercegovine", dodao je.

Čović smatra da izmjenama izbornog zakona treba zajamčiti legitimno predstavljanja konstitutivnih naroda bez preglasavanja uz omogućavanje manjinama da se mogu kandidirati i biti birani.

"To su načela demokracije koja ističu i državni tajnik Blinken i institucije EU. Strateško savezništvo sa SAD i EU je potvrđeno Sporazumom u Mostaru u lipnju prošle godine koji smo skupa parafirali i obvezali se provesti i implementirati do kraja", rekao je Čović.

Uz posredovanje diplomata SAD-a i EU u BiH, Čović je s bošnjačkim čelnikom i Bakirom Izetbegovićem potpisao sporazum o izmjenama izbornoga zakona i održavanju izbora u Mostaru.

Lokalni izborni u Mostaru uspješno su provedeni potkraj prošle godine, a zapadni diplomati nastoje ponovno potaknuti pregovore o izmjenama izbornoga zakona.

Izetbegović nije bio optimist da ih je moguće provesti, dok je Čović nedavno optužio SDA da opstruira pregovore i dogovor.

Blinken je članovima predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, Željku Komšiću i Šefiku Džaferoviću poslao pismo u kojem kaže da je Daytonski sporazum odličan temelj na kojemu se gradila BiH, ali da "nije uklesan u kamenu" i da će ga vremenom trebati mijenjati.

Ocijenio je da su manjkavosti tog sporazuma kojim je završen rat potvrđne presudama Europskog suda za ljudska prava, uključujući u slučaju Sejdić-Finci te kako se te presude kao i one ustavnog suda BiH moraju provesti da bi zemlja napredovala na putu u EU, a to pak nije moguće samo izmjenama postojećih zakona.

"Potrebno je provesti ograničene izmjene ustava kako bi se reformirao izborni sustav i uskladio sa zahtjevima koji proistječu iz (pretpostavki) članstva u EU i odluka Europskog suda", pojasnio je Blinken očekivanja Washingtona u odnosu na BiH.

Dodao je kako bi se sve to moralo učiniti u rokovima koji će osigurati da opći izbori najavljeni za jesen 2022. označe povijesnu prekretnicu i budu "najslobodniji i najdemokratičniji do sada".