ČOVIĆU STIGLA EKSPRESNA ODBIJENICA IZ SARAJEVA, ALI I IZ SAD-a 'Držati budućnost ove zemlje taocem radi političke koristi neodgovorno je i nepošteno'

Predsjednik HDZ Bosne i Hercegovine Dragan Čović u utorak je iz Sarajeva dobio ekspresne odbijenice njegova zahtjeva da se prije uspostave nove vlasti u toj zemlji temeljem rezultata izbora provedenih 7. listopada dogovore izmjene izbornog zakona, a jedna takva stigla je i iz veleposlanstva SAD u BiH.

„Iako je nužno riješiti probleme u Izbornom zakonu BiH, držati budućnost ove zemlje taocem radi postizanja političke koristi neodgovorno je i nepošteno prema građanima, uključujući i Hrvate u BiH. Umjesto toga, političke stranke bi trebale raditi, unutar uspostavljenog političkog okvira, u duhu kompromisa", stoji u reakciji američkog veleposlanstva, dostavljenom medijima u BiH nakon što je Čović u ponedjeljak izjavio kako je novi izborni zakon "apsolutni uvjet" za uspostavu nove vlasti.

Iako je sam Čović izgubio izbornu utrku za novi mandat u Predsjedništvu BiH jer ga je uvjerljivo pobijedio Željko Komšić, HDZ BiH je dobio većinsku potporu u svim županijama u Federaciji BiH i tako postao nezaobilazan faktor u pregovorima o uspostavi nove izvršne vlasti u tom entitetu i na državnoj razini.

Čović je pak odlučio tu poziciju iskoristiti kako bi bošnjačke stranke prinudio na izmjene izbornog zakona, a prije svega na uvođenje modela na kojemu već godinama inzistira i po kojemu bi u Federaciji BiH bile uspostavljene zasebne izborne jedinice iz kojih bi Hrvati i Bošnjaci odvojeno birali članove Predsjedništva BiH.

Iz američkog veleposlanstva su podsjetili kako je u proteklih godinu dana međunarodna zajednica pokušala pomoći dijalog između političkih stranaka u nastojanju da se riješe problemi u izbornom zakonu, no to se nije dogodilo jer nije bilo političke volje za kompromisom. Iako ta zadaća nije nestala, ona ne smije biti zapreka za uspostavu vlasti koja bi to prije nastavila provoditi nužne reforme, stajalište je američke diplomacije.

Ova je reakcija zapravo na tragu zaključaka Vijeća Europske unije sa sastanka održanog u ponedjeljak u Bruxellesu.

U zaključcima se navodi kako Vijeće "očekuje da će se svi lideri u BiH konstruktivno angažirati na formiranju vlasti na svim razinama, u interesu svih građana".

Vijeće EU podsjetilo je kako očekuje da vlasti u BiH daju prioritet nastavku reformi potrebnih za napredovanje na europskom putu, osiguravajući potpunu i učinkovitu provedbu plana reformi usvojenog 2015. godine.

Iz lijevih političkih stranaka Čoviću su pak poručili kako na njih ne može utjecati ultimativnim zahtjevima, a ako mu treba partner za to morat će ga potražiti negdje drugdje, prije svega u Stranci demokratske akcije (SDA).

"Mi nećemo pristati na bilo čije ucjene, pogotovo nikada i ni po koju cijenu nećemo podržati ničiji pa ni prijedlog HDZ-a koji uvodi dodatnu diskriminaciju", kazao je predsjednik SDP BiH Nermin Nikšić kako ga citira portal Klix.

Nikšić je istaknuo kako je za građane u BiH važnije usvojiti cijeli niz drugih zakona, poput onih o minimalnoj plaći ili provesti poreznu reformu, što bi bitno poboljšalo kvalitetu života nego se kao prioritetnim pitanjem baviti izbornim zakonodavstvom.

"Ovo je u biti poruka Čovića i HDZ-a prema njihovom strateškom partneru Stranci demokratske akcije (SDA), koja je do sada ispunjavala svaku Čovićevu i HDZ-ovu želju. Ne bi me uopće iznenadilo da mu ispune i ovu", kazao je Nikšić potvrdivši kako u SDP-u ozbiljno razmišljaju o tome kako uspostaviti vlast čiju bi okosnicu činile lijeve političke stranke i iz koje bi bila isključena SDA.

Iz Demokratske fronte (DF), čiji je predsjednik Komšić i koja je vjerojatni koalicijski partner SDP-a, Čoviću su poslali poruku kako na njegove zahtjeve, koje smatraju ultimatumom, neće pristati.

"Nedopustivo je Čovićevo stajalište o uvjetovanju formiranja vlasti donošenjem izmjena izbornog zakona", izjavio je u utorak za regionalnu televiziju N1 član predsjedništva DF-a i novoizabrani zastupnik te stranke u parlamentu BiH Dženan Đonlagić.

Čovićev poziv na hitnu promjenu izbornog zakona opisao je kao ucjenu države i njenih građana, a sve s ciljem da se iznude zakonske izmjene koje će u konačnici dovesti do potpune etničke segregacije u zemlji.