Vuk u janjećoj koži, možda je i najprecizniji opis Abu Mohammeda al-Jolanija, vođe islamističkih pobunjenika koji su u samo nekoliko dana uspješno svrgnuli polustoljetnu vladavinu dinastije al-Asad u Siriji. Jolani je čelnik Hayat Tahrir al-Shama (HTS), sirijskog ogranka zloglasne al-Qa‘ide; a to samo po sebi ne zvuči pretjerano miroljubivo. Turban po kojem su džihadisti poznati zamijenio je vojnom odjećom.
No, njegova se organizacija i dalje službeno vodi s predznakom „teroristička”.
- On je pragmatičan radikal - objašnjava Thomas Pierret, specijalist za politički islam, britanskom The Guardianu.
- Da, 2014., kada je Islamska država bila na svojevrsnom vrhuncu svoje moći, uistinu jest bio radikalan, ali je od tada osjetno modernizirao svoju retoriku i spreman je na kompromise, kao i razgovor sa svjetskim liderima - dodaje.
Rođen 1982. u imućnoj damaškoj obitelji, prvih je sedam godina života proveo u Saudijskoj Arabiji, gdje mu je otac radio kao inženjer u naftnoj kompaniji. Džihadizam kao takav ga je počeo privlačiti nakon druge intifade 2000., jer se želio pridružiti pokretu u sklopu kojeg bi se mogao boriti za dobrobit "svojih potlačenih ljudi". Jolanijeva obitelj, naime, potječe s Golanske visoravni.
Al-Qa‘ida ga je privukla nakon uspješno izvedenog napada na SAD 11. rujna 2001.
- Nakon 11. rujna kriomice se pridružio opskurnim džihadističkim panel-diskusijama na marginama Damaska - stoji u njegovoj online biografiji, uz napomenu da se i nakon američke invazije Iraka odlučio dobrovoljno pridružiti ratu. U iračkom je zatočeništvu proveo pet godina života, nakon čega se na proljeće 2011., pridružio otporu protiv Asada u Siriji, u sklopu zloglasne al-Nusre.
Zanimljivo, 2013. je odbio pridružiti se Abu Bakr al-Bagdadiju, čelniku samoprozvane Islamske države, već se nastavio u sklopu ISIS-a boriti na strani "umjerenije" Al-Qa‘ide. Poznanici tvrde da je još u svibnju 2015. izjavio da mu kod Islamske države ponajviše smeta njihova zaluđenost ratom sa Zapadom "koja im nepotrebno crpi energiju".
Nedugo kasnije ogradio se i od al-Qa‘ide, što spomenuti stručnjak Pierret interpretira kao Jolanijev pokušaj da se jednoga dana prikaže kao kredibilan državnik.
- Jolani se globalnoj zajednici želi nametnuti kao akter koji sanira kaos najmanjim zlom od ponuđenih opcija jer smatra da će tako najlakše dobiti priliku ostvariti svoje dugoročne ciljeve u Siriji. Je li iskren? Naravno da nije. No, njegova taktika ima određenu logiku - objašnjava Pierret, ističući pritom i kako Jolani i njegovi HTS-ovci posljednjih dana, od početka ove bizarno efikasne ofenzive, neumorno ponavljaju da manjine u Siriji nemaju razloga za zabrinutost jer ih neće čekati odmazda.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....