TEŠKO JE BITI SCHOLZ

Čovjek koji je ugled Njemačke provukao kroz blato: ‘On još nije ni svjestan što je sve učinio...‘

Scholz je navodno bijesan na one koji su ga uopće natjerali da pristane na isporuku tenkova

Olaf Scholz

 Ludovic Marin/pool/Sipa Press/Profimedia/Ludovic Marin/pool/sipa Press/profimedia

Kako god pogledate, ovo je bio loš početak godine za Olafa Scholza.

Nakon ostavke njegove naširoko kritizirane ministrice obrane Christine Lambrecht, izdržao je tjedne kritika vlastitih koalicijskih saveznika i državnih čelnika diljem Europe zbog odbijanja da pošalje tenkove u Ukrajinu.

Ipak, na domaćem planu, njemački kancelar gura drugačiji narativ: da je fijasko oko tenkova ustvari neka vrsta pobjede.

"Bilo je ispravno što se nismo dali gurati okolo", rekao je Scholz najavljujući da će Njemačka poslati 14 borbenih tenkova Leopard 2 u Ukrajinu, a onda i odobriti dozvole za ponovni izvoz.

"Vjerujte mi", dodao je, "djelujući kao dio međunarodnog saveza umanjili smo rizik koji je ovakva podrška Ukrajini mogla donijeti."

Ali čak i članovi njegove vlastite koalicije misle da je njegov pristup diplomaciji - okarakteriziran kao šutljiv i nedokučiv - Njemačku pretvorio u "nepouzdanog partnera".

Jer odluka oko ukrajinskih tenkova debelo je kasnila, trebala je stići i prije nekoliko tjedana, a ukrajinski vojnici trebali su biti obučavani na Leopardima još prošlog ljeta, rekla je za britanski The Telegraph Marie-Agnes Strack Zimmermann, čelnica njemačkog odbora za obranu.

Strack-Zimmermann iz Slobodnih demokrata jedna je od najžešćih kritičarki Olafa Scholza koja ga je, između ostalog, optužila za "katastrofalnu komunikaciju".

"Ljudima morate reći zašto nešto radite, a zašto ne. Inače ljudi postanu sumnjičavi", rekla je. "Sada će se morati raditi na uvjeravanju drugih zemalja da je Njemačka zapravo pouzdan partner."

Bijesni Scholz

No, iza zatvorenih vrata, Scholz je navodno bijesan na one koji su ga uopće natjerali da pristane na isporuku tenkova.

Ovotjedno izvješće u njemačkom mediju Spiegel opisalo je scenu iza zatvorenih vrata u kojem Scholz kritizira "ratoborni jezik" onih javno guraju obilatu vojno-logističku pomoć Ukrajini.

"Uskoro će tražiti da se isporuče i borbeni zrakoplovi kao i trupe na terenu", navodno je tvrdio.

Scholz i njegov tim inzistiraju na tome da njegovi politički kritičari podcjenjuju vjerojatnost da jedan pogrešan potez može izazvati stravičnu eskalaciju krize. Iza Scholzove sporosti krila se još jedna računica. Bio je ustrajan u tome da će Njemačka učiniti sljedeći korak u vojnoj pomoći samo ako isto učini i SAD.

Navodno je isto to nedvosmisleno poručio i u razgovoru s američkim predsjednikom Joeom Bidenom pretprošlog utorka. Unatoč činjenici da je američka administracija oklijevala poslati vlastite tenkove Abrams zbog straha da bi ih prevelika težina učinila neučinkovitima na ukrajinskom bojištu, Berlin je na sastanku ministara obrane u zračnoj bazi Ramstein još jednom inzistirao na reciprocitetu, prenose njemački mediji.

Na kraju, u ponedjeljak, Biden je navodno zanemario savjet vlastitog ministarstva obrane i pristao. To je Scholzu dalo povoda da objavi odluku o isporuku Leoparda.

U Berlinu kažu da nisu ucjenjivali

Službeni Berlin pokušao je dokazati da inzistiranje da SAD također isporuči svoje tenkove nije bio oblik ucjene. "Nije bilo strogih uvjeta" postavljenih SAD-u za slanje tenkova Abrams, inzistirao je Scholzov saveznik Nils Schmid za The Telegraph.

Istodobno, istina je da bi Njemačka isporučila tenkove samo da su ih isporučile i SAD, priznao je gospodin Schmid, glasnogovornik socijaldemokrata za vanjske poslove.

Dok Berlin nikada nije izričito objasnio zašto je toliko inzistirao da se SAD uključi u tenkovski savez, lokalni mediji su izvijestili da je to ponajviše bilo zbog straha da će Rusija Njemačku izolirati u posebnoj vrsti tretmana ako odluku o slanju tenkova donese bez pokrića SAD-a.

Napad na infrastrukturu

Berlin je posebno zabrinut da bi Rusi mogli ciljati na ključnu infrastrukturu kao što je plinovod ispod Baltika iz Norveške ili čak nastojati pokrenuti novu izbjegličku krizu, objavio je ovaj tjedan Süddeutsche Zeitung.

Činjenica da je Njemačka jedina velika zapadna sila koja nema vlastito nuklearno naoružanje pa stoga ni mogućnost igranja po špagi politike odvraćanja, također je igrala ulogu u odluci Berlina.

No, bez obzira na razloge, inzistiranje Scholza da aferu s tenkovima prikaže kao pobjedu potpuno je iluzorna, kažu analitičari.

"Ideja da bi Scholzu trebalo odati priznanje jer je Amerikance izmanevrirao da pristanu isporučiti tenkove Abrams je najblaže rečeno nategnu", kaže Benjamin Tallis, analitičar u njemačkom Vijeću za vanjske odnose. Tallis tvrdi da je Scholzova taktika odgađanja "provukla ugled Njemačke kroz blato."

"Još ne shvaća koju je štetu nanio transatlantskim odnosima", zaključuje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 06:30