NEZABILJEŽEN SLUČAJ

Crnogorski vojnici spriječili uklanjanje spomen-ploče hrvatskim braniteljima, drže stražu kako bi je obranili

Odbili su inspekciju koju je poslala Vlada te sada drže stražu kako bi ploču obranili
 Komunalna inspekcija Kotor

Pripadnici Vojske Crne Gore spriječili su jučer Komunalnu inspekciju Općine Kotor da izvrši nalog Uprave za inspekcijske poslove (UIP) Crne Gore koja je naložila uklanjanje nezakonito postavljene spomen-ploče u krugu bivšeg vojnog skladišta u Morinju, pišu crnogorske Vijesti, a prenosi Slobodna Dalmacija.

Podsjetimo, logor Morinj je tzv. sabirni centar u kojem su bili zatočeni branitelji iz Hrvatske tijekom agresije na Dubrovnik i Konavle. U njemu je izvršen ratni zločin - zlostavljanje zarobljenika, civila i vojnika, stoga je postavljena i spomen ploča. No od samoga početka taj je potez popraćen kontroverzama.

Vojnici zbog toga na tom mjestu "dežuraju" neprekidno već 15 dana i čuvaju stražu iza zaključane kapije napuštenog objekta koji se ne koristi već 16 godina, a jučer nisu dozvolili komunalnim inspektorima da uđu u krug vojnog objekta, iako su im inspektori pokazali izvršni nalog UIP da se spomen-ploča mora ukloniti.

Kako neslužbeno doznaju Vijesti, dežurni vojnici su komunalnim inspektorima kazali kako imaju izričito naređenje pretpostavljenih da nikome ne dozvole ulaz u krug tog objekta. Čak ni nakon inzistiranja komunalnih inspektora da vojna straža obavijesti pretpostavljene da je inspekcija tu i da mora izvršiti nalog koji je Općini Kotor prošle nedjelje uručila državna Uprava za inspekcijske poslove, vojnici nisu dozvolili ulaz u objekt, ističući da im je "iz Ministarstva obrane opet rečeno da je naredba o zabrani ulazaka u objekt Morinj i dalje na snazi".

Sporna spomen-ploča u Morinju je postavljena u znak sjećanja na činjenicu da je na tom mjestu između 1991. i 1992. godine nekoliko mjeseci funkcionirao takozvani Sabirni centar za ratne zarobljenike sa dubrovačkog ratišta, a u kojem su bili zatočeni brojni zarobljeni pripadnici hrvatskih snaga koje su branile Konavle i Dubrovnik od pljačkaškog naleta crnogorskih rezervista u uniformama JNA, kao i mnogi hrvatski civili s tog teritorija.

Crnogorsko pravosuđe je prije nekoliko godina donijelo više osuđujućih presuda protiv bivših stražara u tom Sabirnom centru, konstatujući da su oni počinili kaznena djela ratnih zločina.

image

Napušteni objekt zloglasnog logora u Morinju

Božo Radić/Cropix

Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore koja su do prije nekoliko dana vodili u međuvremenu razriješeni ministri iz redova SDP-a Ranko Krivokapić i Raško Konjević, 10. listopada su u Morinju postavili spomen-ploču u društvu hrvatskih kolega - ministra vanjskih i europskih poslova Gorana Grlića Radmana i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda.

No to je, pišu Vijesti, obavljeno mimo zakonske procedure predviđene Zakonom o spomen-obilježjima i bez odluke Vlade Crne Gore, odnosno zakonom neophodne suglasnosti Općine Kotor.

Dan prije smjene Krivokapića i Konjevića sa ministarskih dužnosti, ministarstva vanjskih poslova priopćila su da zakonska procedura kod postavljanja spomen-ploče nije povrijeđena - jer je riječ o vojnom objektu i da se s tim u vezi postupalo prema Zakonu o Vojsci Crne Gore.

Sporna spomen-ploča s tekstom koji na "dubiozan način tretira povijesne okolnosti 1991. kada je država Crna Gora bila nesumnjivi i voljni sudionik agresije na Republiku Hrvatsku na području Konavala i Dubrovnika", postavljena je, kako je konstatirala inspektorica za zaštitu kultunih dobara koja je izdala nalog za njeno uklanjaje, bez "dokumentacije koja dokazuje da se predmetna ploča nalazi u Programu spomen-obilježja koji usvaja Skupština općtine Kotor, niti da postoji suglasnost Vlade Crne Gore jer se radi o događaju za koji nije proteklo propisanih 50 godina od trenutka nastanka".

image
Komunalna inspekcija Kotor

Natpis na ploči kritizirao je i dio aktivista, novinara, kulturnih radnika...

Predsjednik Općine Kotor Vladimir Jokić potvrdio je sinoć Vijestima da vojnici koji po naređenju Ministarstva obrane i već penaestak dana neprekidno drže stražu u, do tada, potpuno napuštenom i devastiranom objektu bivšeg vojnog skladišta Morinj, juče nisu dozvolili ulazak Komunalnoj inspekciji usljed čega ona nije mogla provesti rješenje UIP-a.

”Upoznat ću premijera s onim što se danas dogodilo, jer su vojnici i nakon konzultacije s pretpostavljenima, odbili Komunalnoj inspekciji omogućiti ulazak u krug tog objekta i provođenje u djelo validnog upravnog akta - rješenja o uklanjanju nezakonito postavljenog spomen-obilježja, a koje je izdala UIP. Od predsjednika Vlade ću tražiti da budući da ministarstva obrane, odnosno vanjskih poslova od prije neki dan nemaju rukovodioce - ministre, jer su oni razriješeni dužnosti, premijer preduzme mjere i radnje koje mu po Ustavu i zakonu stoje na raspolaganju i da omogući nesmetano postupanje nadležnih organa Općtine Kotor u ovom slučaju”, istaknuo je Jokić, piše Slobodna Dalmacija.

Abazovićeva vlada smijenila ministre koji su odali počast hrvatskim braniteljima zatočenima u crnogorskim logorima

I na maloj se Crnoj Gori lomi svjetska politika. Do samostalnosti se provukla kroz ušicu igle jer je jedva nešto više od polovine birača s pravom glasa izabralo neovisnost, pa je stalno izložena snažnim podjelama. Crna Gora je "razvodom" od Srbije izabrala približavanje EU-u i članstvo u NATO paktu, što nije po volji onima koji su i dalje za tijesnu suradnju sa Srbijom Aleksandra Vučića.

U tom smislu ni Crnogorci ni Srbi u Crnoj Gori ne popuštaju ni za jotu, pa su od referenduma o nezavisnosti do danas ukopani svatko u svome rovu, ne pokazujući nimalo dobre volje da političkim pregovorima prevladaju razlike u odnosu na tako bitno pitanje kao što je suverenost i državnost njihove zajedničke domovine.

Zato se ama baš svaka politička odluka mjeri u tom kontekstu, pa i najnovija, po kojoj je crnogorski parlament smijenio ministre obrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, inicijatore postavljanja spomen-ploče u logoru Morinj, u kojem su tijekom agresije Srbije i Crne Gore na Hrvatsku bili zatočeni branitelji Dubrovnika koji su pali u ruke odnarođenoj JNA.

Inicijativu za njihovu smjenu podnio je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović, čijoj je vladi sredinom kolovoza izglasano nepovjerenje, a koji, premda dolazi iz redova albanske manjine, zastupa vladu koja je naklonjenija službenom Beogradu od onih koje su Crnu Goru vodile u vrijeme kad je sve uzde u svojim rukama imao vječni vladar Milo Đukanović.

Da sve bude kompliciranije, Đukanović 1991. nije mario za zlodjela koja su i crnogorski rezervisti počinili na dubrovačkom ratištu, dapače, obilazio je zajedno s Momirom Bulatovićem vojnike na fronti i davao im moralnu podršku. S vremenom je "okrenuo ćurak" da bi Crna Gora izbjegla bombardiranje NATO-a zbog rata na Kosovu, pa je od tada postao prijatelj i saveznik političkog zapada.

Smijenjeni Konjević i Krivokapić protivili su se ugovoru sa Srpskom pravoslavnom crkvom zbog kojega su lani izbili neredi na Cetinju, da bi kasnije bio potpisan u Podgorici daleko od očiju javnosti. Zbog Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom, vlada Crne Gore, s Dritanom Abazovićem na čelu, izgubila je povjerenje narodnih poslanika.

Crna Gora permanentno se nalazi u stanju političke krize. Ustavni sud ne funkcionira jer parlamentarci nisu izabrali nijednog od četiri predložena kandidata za suce Ustavnog suda, a lokalni izbori su u nedjelju.

Građani četrnaest crnogorskih općina, uključujući najveći grad Podgoricu, u kojoj živi trećina stanovništva, birat će novu lokalnu vlast. Biračko pravo ima oko 350 tisuća građana, a osim u Podgorici, izbori će biti održani u Baru, Bijelom Polju, Pljevljima, Rožajama, Budvi, Danilovgradu, Zeti, Tivtu, Plavu, Kolašinu, Žabljaku, Plužinama i Šavniku. Ovi bi izbori, pobijedi li na njima crnogorska opcija, mogli navijestiti i političke promjene na državnoj razini.

Saša Ljubičić

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. prosinac 2024 17:20