STROJOVOĐA SPASILAC

Da je zaustavio vlak još u tunelu, poginulo bi bilo puno više od 14 putnika

Aleksander Kaverin
 REUTERS

Nakon mnogo raznih verzija o načinu i počiniteljima gnusnog terorističkog napada u podzemnoj željeznici u Sankt Peterburgu, u kojem je poginulo 14 ljudi, nakon 24 sata kockice su se uglavnom posložile.

Bomba je eksplodirala u trećem vagonu vlaka u tunelu između postaja Sennaja ploščad (Trg sjena) i Tehnologičeski institut (Tehnološki fakultet). Istraga je dovela do zaključka da je ipak riječ o bombašu-samoubojici koji je aktivirao eksplozivnu napravu ručne izrade koju je nosio u ruksaku na leđima. Radi se o 22-godišnjem Kirgizu Akbaržonu Džalilovu, rođenom u gradu Oš. Džalilov se u Sankt Peterburg doselio s obitelji prije šest godina i u međuvremenu je dobio rusko državljanstvo.

Naputak

Sigurnosna služba Kirgistana potvrdila je identitet bombaša kojega se povezuje s tzv. Islamskom državom. Doduše, još nitko nije preuzeo odgovornost za napad pa neki ruski mediji pretpostavljaju da je riječ o vuku samotnjaku, iako u tajnim službama kažu da je sigurno imao svog "mentora", i to najvjerojatnije u Sankt Peterburgu. Već se navodi da je "putem društvenih mreža komunicirao s nekim u Siriji" gdje se i nalazi mozak operacije, kako piše moskovski Komersant.

Ova tragedija ima i svog junaka. To je strojovođa Aleksander Kavernin koji je nakon eksplozije, koja se dogodila u tunelu, vlak dovezao do postaje. Stručnjaci kažu da je time sigurno spasio nekoliko života jer da je ostao u tunelu, zbog panike bi mogućnost evakuacije i pružanje pomoći nastradalima bili otežani. "Djelovao sam prema naputku koji smo dobili za slučaj terorističkog napada. U njemu stoji da se vlak, ako je moguće, doveze do postaje", rekao je Kavernin koji će za hladnokrvno držanje u teškom trenutku dobiti i državni orden.

"Prema reakciji putnika iz prvog vagona osjetio sam da se nešto dogodilo. Osim toga, iz svih drugih vagona putem metro komunikacije javljali su mi se uznemireni putnici pa je bila strašna kakofonija, ali u glavi mi je bilo samo to da dovezem vlak na sigurno, u stanicu", ispričao je neočekivani junak.

Akbaržon Džalilov je prepoznat jer je nakon eksplozije od njegova tijela ostala cijela samo glava. Naime, kako kaže stručnjak za eksplozive, očito je Džalilov imao eksploziv u ruksaku ili privezan oko tijela jer se u tom slučaju od siline eksplozije glava odvoji od tijela. Među ostacima u vagonu pronađena je i šaka na čijim je prstima privezana žica pa se pretpostavlja da je tako bombaš-samoubojica aktivirao eksploziv koji je bio stavljen u automobilski protupožarni aparat.

Službe su znale

Istražitelji nastoje rekonstruirati Džalilovljeve posljednje sate. Prije nego što je krenuo u svoj smrtonosni pohod, bio je u peterburškoj velikoj džamiji. Odande je, pretpostavlja se, krenuo na postaju Ploščad Vosstanija (Trg ustanka) gdje je ispod klupe ostavio crnu torbu s istovjetnom eksplozivnom napravom. Ta naprava, srećom, nije eksplodirala, a neki mediji navode da je trebala biti aktivirana telefonskim pozivom. Nakon što je ostavio torbu, Džalilov se uputio na postaju Sennaja ploščad gdje je ušao u vlak. Prve informacije, koje su se oslanjale na izjave očevidaca, govorile su o mladiću koji je ostavio torbu i izašao iz vagona u trenutku kretanja vlaka ili, pak, da je prešao u susjedni vagon. Zbog toga se u medijima uskoro pojavila fotografija "sumnjivca" za kojega se nagađalo da je nosio torbu, ali on se poslije sam javio policiji kako bi pokazao da nema ništa s napadom. Doduše, agencija Interfax navodi da se taj čovjek, unatoč svemu, još nalazi u policiji gdje se nad njim vrše istražne radnje.

Moskovski Komersant tvrdi da su ruske obavještajne službe znale da se priprema napad u Sankt Peterburgu. Informaciju su dobili od ruskog povratnika iz Sirije, ali je njegov položaj u vrlo zatvorenoj hijerarhiji IS-a nizak - komunicirao je s IS-ovcima isključivo mobitelom, i to kada bi oni zvali njega, a odmah nakon razgovora uništavali bi kartice.

Upozorenje

Ruski mediji navode da i datum napada nije izabran slučajno. Naime, nakon nekoliko terorističkih napada na metro u Moskvi - a posljednji je bio 29. ožujka 2010. kad su "crne udovice" izvršile napad na postajama Lubjanka i Park kulture, pri čemu je poginula 41 osoba - uvedene su posebne mjere sigurnosti pa se na ulazu u metro mora proći kroz detektor metala. Sada mediji postavljaju pitanje kako je Džalilov uspio proći detektor metala koji se nalazio na ulazu u peterburški metro.

No, stvar je u tome da se taj dan u Sankt Peterburgu nalazio ruski predsjednik Vladimir Putin te je, čini se, napad bio i izveden baš zbog toga. Naime, neki već spekuliraju da je to upozorenje zbog ruskog angažmana u Siriji. Rusija od kraja kolovoza 2015. sudjeluje u napadima na IS u Siriji. No, napad je izvršila ćelija IS-a iz Srednje Azije, a podaci govore da je čak dvije tisuće Kirgiza u IS-u, što je čak dvostruko više od Dagestanaca, a ta se regija smatra trenutačno najopasnijom i najradikaliziranijom u tom dijelu svijeta. Doduše, IS sve više djeluje upravo u državama Srednje Azije i posebno su aktivni u Kazahstanu (prve informacije su govorile da je bombaš-samoubojica baš iz te zemlje), Tadžikistanu i Kirgistanu, iako su u tim zemljama na snazi vrlo rigorozni antiislamistički zakoni.

Novi napad

Primjerice, jedan Tadžik koji je bio zatočen u Guantanamu, odbio se nakon puštanja vratiti u Tadžikistan, svjesno birajući ostanak u zatvoru u Guantanamu jer je zaključio da mu je to bolje nego suočiti se s tadžikistanskim pravosuđem i zatvorom. Unatoč tome, aktivnost radikalnih islamista u tim zemljama jača te se sada Rusija suočava ne samo s džihadistima sa Sjevernog Kavkaza, nego i s radikalima iz tih bivših sovjetskih republika, među kojima je i gro gastarbajtera koji rade u Rusiji, a to su i zemlje ruskog političkog utjecaja.

Samo dan nakon masakra u Sankt Peterburgu, u gradu Astrahanu na delti rijeke Volge ubijena su dvojica policajaca. Odmah je navedeno da su počinitelji islamski radikali.

Merkel i Hollande: Moramo svi zajedno raditi protiv terorista

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik François Hollande razgovarali su jučer s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o mehanizmima jačanja antiterorističke suradnje nakon terorističkog napada u Sankt Peterburgu. Naime, Rusija je europska zemlja u kojoj se dogodio najveći broj terorističkih napada i odnio najveći broj ljudskih života. Putin je posebno zabrinut budući da se približavaju predsjednički izbori - iduće godine - na kojima očekuje još jednu pobjedu. Iako trenutačno nema niti jednog ozbiljnog protukandidata, problem bi mogao nastati ako dođe do porasta nezadovoljstva u javnosti. A teroristički napadi su model koji posebno izaziva nezadovoljstvo javnosti. Kod Putina je dodatni problem to što je poznato da je on svjesno, još od početka sukoba u Siriji, puštao radikalne islamiste iz svih krajeva zemlje da bez problema odu u redove neke od terorističkih organizacija. No, sada dolazi do raspada tzv. Islamske države čiji se borci spremaju za povratak kući. I imaju Putina na zubu zbog njegova uključivanja u sirijski sukob na strani Bašara al-Asada. No, to je problem koji je Putin očekivao. Ako se potvrdi da je napadač na podzemnu željeznicu u Sankt Peterburgu bio usamljeni vuk, dakle radikaliziran na ruskom teritoriju, tada se otvara novi problem, isti koji imaju Berlin i Pariz: treba krenuti u borbu protiv mreža za radikalizaciju. Na tom su planu zapadne zemlje uspostavile učinkovite modele kojima pod kontrolu stavljaju labilne osobe i sitne kriminalce. No, i tada im netko izmakne ispod radara. (Ž.T.)

Radikali iz Srednje Azije ne žele da ondje ojača utjecaj Moskve

Ruski mediji spekuliraju da bi napad u Sankt Peterburgu, s obzirom na to da je ondje na dan napada boravio predsjednik Vladimir Putin, mogao biti "upozorenje" zbog ruskog angažmana u Siriji. Naime, počela je akcija za oslobađanje Rake, "glavnoga grada" IS-a, a Rusija je od kolovoza 2015. uključena u vojne operacije u Siriji.

Akciju je izvršio džihadist podrijetlom iz Kirgistana, što također može biti simbolično. Naime, Rusija je politički i ekonomski vrlo angažirana na području Srednje Azije, a većina tamošnjih država bivšeg SSSR-a u političkim su, vojnim i ekonomskim integracijama. Rusija ne želi doći u situaciju da te države, koje smatra važnima za vlastitu sigurnost i politički utjecaj, dožive "sudbinu" Gruzije i Ukrajine koje su se "odmetnule" prema Zapadu.

Moskva je aktivizirala i svoju nazočnost u Afganistanu ne samo zato što je sve više globalni igrač, nego i upravo zato što smatra da su to vrata kroz koja se u zemlje Srednje Azije širi utjecaj radikalnog islama, bilo preko talibana, bilo preko tzv. Islamske države. Rusija, koja ionako ima problema s "vlastitim" islamskim radikalizmom na Sjevernom Kavkazu, ne želi dopustiti radikalizaciju u zemljama Srednje Azije.

U Rusiji, prema nekim podacima, radi više od sedam milijuna gastarbajtera, uglavnom iz zemalja bivšeg SSSR-a, a dvije trećine njih su baš iz zemalja Srednje Azije. Stoga postoji bojazan da radikalni islamisti i to koriste kako bi ubacili svoje spavače.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 18:29