'DA, KRIVI SMO ZA SMRT 347 LJUDI' Direktor Boeinga pred paljbom političara konačno je priznao odgovornost za dvije strašne zrakoplovne nesreće

Boeing je odgovoran za pad svoja dva zrakoplova 737 MAX, koji su se srušili u Indoneziji i Etiopiji i odnijeli u smrt 346 putnika i članova posade. Prošli su mjeseci od tragičnih incidenata koji su izazvali brojne kritike na račun politike naše kompanije, što prihvaćamo, jer smo svjesni da zaslužujemo ozbiljnu provjeru, glasi priznanje Dennisa Muilenburga, čelnika Boeingove uprave, u dugoočekivanom svjedočenju pred članovima Odbora za trgovinu, Kongresa SAD-a, koje je održano na godišnjicu prve tragedije.

Muilenburg se javno ispričao obiteljima žrtava, koje su sjedile iza njegovih leđa, uz priznanje da su u Boeingu svjesni da je do nesreća došlo zbog pogrešaka aviokompanije. Drukčije nije niti mogao nakon što su istražitelji pronašli brojne dokaze koji su potvrdili da iza svega stoje nemar i pohlepa odgovornih.

Standardi

Zrakoplov Ethiopian Airlinesa srušio se 10. ožujka nekoliko minuta nakon polijetanja, a u nesreći je stradalo 157 ljudi. To je bila druga nesreća Boeingova zrakoplova 737 MAX u pet mjeseci - u listopadu prošle godine zrakoplov Lion Aira srušio se u more kraj Indonezije, pri čemu je poginulo 189 putnika. Prve analize pokazale su sličnosti između dvije nesreće, s fokusom na softverski sustav za pojačavanje manevarskih karakteristika (MCAS), čija je svrha spriječiti zastoj u radu motora. MCAS reagira kad senzori u nosu zrakoplova pokazuju da se uspinje pod prevelikim kutem. Nakon toga, Boeingovi zrakoplovi 737 MAX povučeni su iz prometa u zemljama širom svijeta, a pod povećalom se uz sigurnost njihovih aviona našla i regulatorna praksa izdavanja dozvola, posebno uključivanje proizvođača u taj postupak.

Napokon je to priznao i prvi čovjek kompanije u suočavanju sa zastupnicima Kongresa, koji ga nisu štedjeli u ispitivanju. Naime, nedavno su u američke medije procurili interni mailovi Boeingovih inženjera i pilota koji su se žalili na nedovoljnu sigurnost novih zrakoplova, ali je njihova upozorenja tvrtka ignorirala. Osim toga, sve je jasnija veza između Boeinga i Savezne uprave za zrakoplovstvo (Federal Aviation Administration - FAA).

Umjesto da nadgledaju procese u Boeingu, i tako spase ljudske živote, u FAA su, jednostavnim rječnikom, odlučili ne pitati previše, da njihova istraga ne bi dovela do gašenja radnih mjesta. Umjesto da pritisnu Boeingovo vodstvo, u FAA nisu inzistirali na detaljima, nego su objašnjenja da su novi zrakoplovi sigurni uzimali zdravo za gotovo.

Izbjegavalo se inzistiranje na najvišim standardima koji jamče sigurnost putnika pa su odlučili sve prepustiti poslovodstvu Boeinga, a takav “industry-friendly” pristup završio je dvama srušenim zrakoplovima i stotinama leševa.

Dokumenti

Dennis Muilenburg se u svjedočenju pred kongresnicima pokušao izvući tvrdnjom da je informacije o potencijalnim tehničkim problemima dobio tek nakon pada prvog zrakoplova, međutim, nije odgovorio na pitanje zašto u Boeingu nisu objavili upozorenja inženjera. Umjesto toga, pokušao se izvući tvrdnjom da su istražiteljima dostavili pola milijuna dokumenata koji se odnose na pitanja sigurnosti Boeingove flote.

Smjernice

Koliko je bio uvjerljiv, vidjelo se po istupu demokratskog senatora iz Montane Jona Testera, koji je Muilenburgu replicirao: “Radije bih išao pješic e nego letio u vašem 737 MAX-u”.

Boeing 737 Max 8 je avion namijenjen kratkim i srednjim letovima, dugačak je 39 metara i 52 centimetra, raspon krila mu je 35,9 metara, najveći predviđeni broj sjedišta je 210, a ima dolet od 6570 kilometara. Boeing je navodio da se u svakom od aviona 737, bilo da je riječ o generaciji Max ili ranijoj, može dogoditi da nos aviona počne ponirati.

“Bez obzira na uzrok, piloti trebaju proći kroz smjernice koje su navedene u postojećim procedurama”, glasila je uputa tvrtke. Međutim, i prije spomenutih nesreća vidjelo se da nešto ne valja, ali odgovorni u Boeingu ignorirali su upozorenja.

Recimo, prije nesreće Lion Aira u listopadu 2018., piloti su izgubili kontrolu nad zrakoplovom nakon što su pokušali isključiti novi automatski sustav za sprečavanje zastoja u letu koji je na temelju podataka iz neispravnog senzora spuštao nos zrakoplova, pokazali su preliminarni rezultati indonezijske istrage.

Ubrzo se otkrilo da su piloti zrakoplovne kompanije American Airlines mjesecima prije avionske nesreće u Etiopiji upozorili kompaniju Boeing, odnosno prenijeli potencijalnu sigurnosnu zabrinutost zbog modela aviona 737 MAX.

Upravljanje

Prema audiosnimkama do kojih su došli američki CBS i New York Times, piloti American Airlinesa su se, mjesec dana nakon zrakoplovne nesreće Boeinga 737 MAX u Indoneziji, sastali s menadžerima Boeinga te im prenijeli zabrinutost u vezi sa sustavom MCAS, koji se odnosi na automatsko upravljanje zrakoplovom, odnosno na sprječavanje gubitka uzgona.

Uostalom, u travnju je i Dennis Muilenburg priznao da su nesreće zrakoplova Ethiopian Airlinesa i Lion Aira u kojima je poginulo više od 300 putnika možda prouzročili problemi sa softverom zrakoplova 737 MAX. Dodao je i da je “preliminarno izvješće pokazalo da se u oba leta (Lion Aira i Ethiopian Airlinesa) aktivirao sustav za pojačavanje manevarskih karakteristika na temelju netočnih informacija o kutu nosa zrakoplova”.

U Boeingu su također priznali da neki od zrakoplova modela 737, uključujući mnoge od modela 737 MAX koji su prizemljeni nakon pada u Adis Abebi i pogibije 157 putnika, imaju neispravne dijelove na svojim krilima. Prema navodima kompanije, riječ je bila o novootkrivenom problemu koji je primijećen nakon već prije detektirane greške.

Pretpostavlja se da se ta greška postoji na 20 modela MAX te 21 modelu NG, no američka Savezna uprava za civilno zrakoplovstvo zahtijeva da se provjere svi zrakoplovi, kako bi se utvrdilo jesu li ispravni.

Svim zrakoplovnim kompanija, koje koriste Boeingove modele 737, preporučeno je da naprave detaljan pregled na pretkrilcima serije MAX, ali NG koja uključuje zrakoplove 737-600, 700, 800 i 900.

Međutim, Muilenburgovo svjedočenje u Kongresu SAD-a pokazalo je da država nije željela uznemiravati vodstvo supervažne tvrtke kao što je Boeing, inzistirajući na detaljima, makar i po cijenu ljudskih života.

Simbol

Koliko je Boeing važan za američko gospodarstvo, vidjelo se prije desetak dana kad su Sjedinjene Države najavile nove carine na proizvode iz Europske unije, ovaj put uz odobrenje Svjetske trgovinske organizacije.

Europska unija prijeti protumjerama. Pozadina najnovijeg carinskog prijepora višegodišnja je svađa između proizvođača zrakoplova Boeinga (SAD) i Airbusa (EU).

U svibnju 2018. WTO je definitivno odlučio o tužbi SAD-a protiv Europljana, a u ožujku 2019. o tužbi EU protiv SAD-a. U oba slučaja presuda je bila jasna: i Airbus i Boeing godinama su dobivali ilegalne subvencije. To, prema pravilima WTO-a, daje pravo drugoj strani da uvede kaznene mjere, i neposredno nakon objavljivanja odluke WTO-a SAD je najavio dodatne carine na europske zrakoplove i zrakoplovne dijelove u visini od 10 posto. Boeing je jedan od glavnih simbola današnje Amerike i, poput nekih banaka, na njega se odnosi izreka “prevelik da propadne”.