‘Da, Rusi su možda i sami oborili Beriev A-50. A taj gubitak bi mogao postati i dodatno važan...‘

Situacija na bojištu u Ukrajini i dalje je vrlo dinamična, iako su sami teritorijalni pomaci vrlo maleni, objašnjava na početku nove epizode podcasta Prva linija vojni analitičar s portala obris.org Igor Tabak. S njim smo raspravili gdje se trenutno vode najžešće borbe, kakva je situacija u Crnom moru, ali i koliko je za Ruse značajan gubitak radarskog zrakoplova za rano upozoravanje i kontrolu Beriev A-50, kao i oštećenje aviona Il- 22M11 (svojevrsni zračni centar za upravljanje i koordinaciju). Također, osvrnuli smo se i na pitanje vojne pomoći Ukrajini, zaliha streljiva i oružja s kojima Kijev trenutno raspolaže te posljedica dugotrajne blokade ukrajinskih kamiona na granici s Poljskom.

Video podcasta pogledajte ispod

- Kad govorimo o stanju na bojištu treba uzeti u obzir da je dosta zahladilo i da je loše vrijeme prilično ometalo borbena djelovanja. Najžešće borbe i dalje se vode oko Avdiivke i oko Bahmuta. Ruska strana ima borbenu inicijativu i na valove napada različite dijelove fronte, kao što je to slučaj zadnjih par dana oko Kremine. No sva ta borbena događanja dovela su do jako malo pomaka same crte bojišnice, objašnjava Tabak.

Ponešto je drugačija situacija na Crnom moru i u zraku iznad Ukrajine.

- Ukrajinci su praktički uspjeli suzbiti Crnomorsku flotu, što je dovelo do toga da mimo ruske volje funkcionira transportni koridor od luka iz oblasti Odesa dalje prema delti Dunava i Rumunjskoj. A tim koridorom se izvozi žito i druge stvari što je Ukrajini jako bitno. Što se stanja u zraku tiče, Rusi tu imaju povremenu kontrolu te, ako ništa drugo, zatvaraju taj prostor pa Ukrajinci jako teško mogu slobodno letjeti. Tu se uvelike zapravo vodi i borba raspoređivanja protuzračnih sustava gdje onda i oni postaju mete. Na primjer, Rusi su tu dronovima Lancet uništili nešto ukrajinskih resursa, a i sami su pretrpjeli određene gubitke, kaže Tabak te posebno izdvaja rusko korištenje teških zrakoplovnih bombi, kao vrlo neugodnog sredstva za drugu stranu.

Gubitak Berijeva A-50

Kad je u pitanju ruski gubitak aviona Beriev A-50, vojni analitičar poručuje da su oni jako bitni za dobivanje slike o tome gdje je i što radi ukrajinska PZO, ali i njihovi avioni.

- Rusija njih ima vrlo malo i takav resurs je jako vrijedan. To su zapravo oči u zraku koje preko linkova daju sliku bojišta uživo. E sad tko god ga je srušio, Ukrajincima je to veliki plus. Naravno, kako Rusi tvrde da je ukrajinska protuzračna obrana i zrakoplovstvo uništeno, teško im je bilo priznati da je to njihovo djelo. Ukrajinci su pak odmah preuzeli odgovornost - izgleda da su ti avioni (A-50 i IL-22) letjeli na samom rubu dometa Patriota, možda čak i malo preko toga, stoga nije neosnovana ruska tvrdnja da se možda radilo i o prijateljskoj vatri. U svakom slučaju, ruski pandan AWACS-u je izgleda na dnu Azovskog mora, zajedno s 11 ili 12 specijalista, članova posade. Teško je oštećen i IL-22 koji djeluje kao zapovjedno središte i to sve dobro dođe Ukrajincima. Ovi avioni će dodatno postati bitni ako Kijev u dogledno vrijeme dobije F-16 ili neke modernije avione i oružje, kaže Tabak.

S obzirom na to da su Ukrajinci početkom ove godine ostali bez američke vojne pomoći, postavlja se pitanje kako njihove snage stoje sa zalihama oružja, napose raznog streljiva.

- Kijev nije oslonjen samo na SAD, čak i na NATO, čije članice i dalje šalju pošiljke oružja. Kijev ima dosta prijatelja, a i ti prijatelji imaju svoje veze pa tako oružje stiže i van službeno objavljenih paketa. Ne treba zaboraviti i da je krajem prošle godine Ukrajina dobila interventnu injekciju od EU da bi baš premostila taj siječanj. Stoga oni još uvijek nemaju problema, a čim se pitanje ratnog materijala postavilo oni su ga počeli štedjeti. Ali to ne znači da ga nemaju. Plus, u narednih mjesec, dva, Ukrajina bi dva velika paketa (od SAD- i EU) na ovaj ili onaj način dobiti. Plus, u svijetlu ovih problema malo jače je uskočila Njemačka, nešto šalje i Francuska, na veliku pomoć obvezali su se i Britanci...

Aktivna obrana

U kontekstu ovih događaja u zapadni medijima već se neko vrijeme može čitati niz analiza koje pozivaju da Ukrajina prijeđe u "aktivnu obranu" i da se, barem zasad, ostavi ofenzivnih operacija. Neki, poput teksta u Foreign Affairsu, zagovaraju da se Kijev treba koncertirati samo na obranu teritorija koji trenutno drži. Naš vojni analitičar ističe da dosta ljudi u zadnje vrijeme barata terminima čiji sadržaj zapravo ne razumiju.

- Aktivna obrana je širok pojam koji uz odbijanje napada obuhvaća i izvođenje povremenih protunapada i dinamično odnošenje prema stanju na karti. Ukrajina, srećom, ima luksuz da može zamijeniti nešto terena na karti za bolje pozicije i time rastezati ruskog protivnika koji malo dobiva povremenim osvojenim poljem ili srušenim selom. Inzistiranje na obrani svakog pedlja, naročito protiv vojne sile kao što je Rusija, ne mora uvijek biti dobro. Da bi se održao ovaj privid izjednačenosti na bojištu, aktivna obrana je (iz ukrajinske perspektive, op.a.) jako pametan pristup. To ne znači da se neće iskoristiti rupa u protivničkoj obrani, što naravno ovisi o resursima, zalihama i logistici, objašnjava Tabak.

Na samom kraju smo se osvrnuli i na blokadu ukrajinskih kamiona od strane poljskih prijevoznika i poljoprivrednika (a povremeno i onih u Slovačkoj, Mađarskoj i Rumunjskoj), a što je tijekom proteklih mjeseci postalo nemali problem za Kijev.

- To je neugodna situacija, pogotovo kad je u pitanju donirana roba koja zaglavi na granici. Tu su i isporuke bespilotnih letjelica znale zaglaviti, kao i humanitarna pomoć. Taj niz država oko Ukrajine zapravo želi prisiliti EU da jače štiti poljoprivredne i proizvodne sektore tih pograničnih zemalja i onda se to naravno prelama na Ukrajini za koju je Bruxelles uveo na početku rata slobodniji režim protoka ukrajinske robe. Centrala u Bruxellesu i neke članice su se očito razišle, a netko treći (Kijev) je nastradao, zaključuje Tabak.

Prethodne epizode podcasta Prva linija možete pogledati OVDJE.