DAČIĆ 'Kad Hrvatsku naoružava NATO, svi kažu da to nije upereno ni protiv koga. A protiv koga Hrvatska to može upotrijebiti osim protiv Srbije?'

BEOGRAD - Šef ruske diplomacije Sergej Lavrov poručio je u ponedjeljak u Beogradu da se Rusija neće miješati u unutarnje stvari Srbije i najavio spremnost Moskve na "balans u zajedničkim interesima".

Lavrov, koji boravi u dvodnevnom posjetu Srbiji, sastao se najvišim državnim dužnosnicima, a na odvojenim sastancima s premijerom Aleksandrom Vučićem i šefom diplomacije Ivicom Dačićem prenio poruke iz Kremlja.

"Rusija se neće miješati u unutarnja pitanja Srbije. Uvijek smo spremni naći balans u našim interesima", objavila je vlada u Beogradu poruku ruskog šefa diplomacije nakon sastanka s premijerom Vučićem.

"Sergej Lavrov nikada nije dolazio vršiti pritisak", rekao je ministar vanjskih poslova Srbije Dačić nakon sastanka s ruskim kolegom, naglasivši kako je bez Rusije nemoguće zaštititi teritorijalni integritet i suverenitet Srbije.

Beogradski mediji su prije dolaska Lavrova spekulirali da bi ruski diplomat mogao premijeru Vučiću prenijeti navodnu poruku Kremlja da na predstojećim predsjedničkim izborima u proljeće iduće godine podrži Tomislava Nikolića.

"Toliko je tekstova napisano u našim novinama, da bih želio samo jednu stvar reći: Sergej Lavrov nikad nije dolazio vršiti pritisak na Srbiju, nego pomoći Srbiji", naveo je Dačić na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s ruskim šefom diplomacije.

Dačić je, zahvaljujući Rusiji na dosadašnjoj potpori Srbiji da zaštiti svoj teritorijalni integritet i suverenitet, rekao da Srbija "nikad neće biti antiruska država".

"Ne mogu da vam ne kažem — bez Rusije je nemoguće zaštititi naš teritorijalni integritet i suverenitet. Srbija nikada neće biti antiruska država, kao što su to neke druge postale, nećemo se pridružiti sankcijama EU", rekao je Dačić.

Na pitanje kakva reagiranja očekuje iz Bruxellesa na poruke o mogućem naoružavanju Srbije ruskim oružjem, o čemu se očekuje potpisivanje dogovora 21. prosinca, Dačić je rekao da su Rusija i Srbija strateški partneri, te da nije riječ o kupoprodaji već da je Srbija uputila Rusiji molbu za donacije, među kojima su i letjelice.

„Kad Hrvatsku naoružava NATO svi kažu da to nije ofenzivnog karaktera i da nije upereno ni protiv koga. A ja pitam: protiv koga Hrvatska to može upotrijebiti osim protiv Srbije, da neće gađati Beč, Budimpeštu, Rim? Nije sporno da Hrvatska dobije donacije, a sporno je što će Srbija dobiti donacije", rekao je Dačić, poručivši da se Srbija ne sprema ni za kakve ratove, ali želi imati "visoku razinu obrambene moći".

"Oni kad se naoružavaju - spremaju se za mir, a mi kad se naoružavamo - spremamo se za rat. Mi smo samostalna država, vodimo svoju politiku, nikom ne prijetimo, ali nitko neće moći misliti da će ugroziti Srbiju ili Republiku Srpsku bez odgovarajućeg reagiranja iz Srbije", rekao je Dačić.

Šef ruske diplomacije poručio je da se Moskva zalaže za "neblokovski odnos" i "nedjeljivu sigurnost" u Europi.

"Razmatrali smo naš odnos s NATO-om, zainteresirani smo da u Europi zavlada neblokovski odnos i da u okviru OESS-a bude proglašena nedjeljivost sigurnosti u Evropi“, rekao je Lavrov.

On je posjet Beogradu ocijenio kao "odličan" i ponovio da Rusija inzistira na Rezoluciji 1244 o Kosovu koja jamči teritorijalni integritet Srbije, te da će se suprotstavljati reviziji te rezolucije.

"Zainteresirani smo da i naši ekonomski odnosi postaju sve bogatiji. Među nama djeluje zona slobodne trgovine, a u tijeku je proces da se takva zona uspostavi između Srbije i Euroazijske ekonomske unije", rekao je ruski šef diplomacije.

Sergej Lavrov sastao se danas i s predsjednikom Srbije Tomislavom Nikolićem koji mu je uručio visoko državno odličje - Orden srpske zastave prvog stupnja.

Ruski šef diplomacije tijekom dvodnevnog posjeta Beogradu u utorak će sudjelovati na ministarskom sastanku Vijeća Crnomorske ekonomske inicijative kojim Srbija predsjeda, a najavljen je dolazak predstavnika ukupno 12 zemalja, te pet ministara vanjskih poslova.

Uz Rusiju i Srbiju, Crnomorsku ekonomsku inicijativu čine Turska, Bugarska, Rumunjska, Moldova, Grčka, Azarbajdžan, Armenija, Gruzija i Albanija.