PRIJELOMNI TRENUTAK

Dan ‘D‘ u najsiromašnijoj zemlji Europe, zavladala je panika, spominje se preokret: ‘Nešto se čudno događa‘

Gubitnička strana vjerojatno će osporiti rezultate i postoji velika mogućnost još jedne političke krize u Moldaviji

Piše:

Objavljeno: 03. studeni 2024. 11:45

Maia Sandu

Daniel Mihailescu/AFP

Tenzije i strah obilježili su drugi krug predsjedničkih izbora u Moldaviji, maloj, ali geostrateški važnoj državi. Brojne sigurnosne prijetnje, od dezinformacijskih kampanja do potencijalne kupovine glasova, stvorile su klimu neizvjesnosti u zemlji, a međunarodni promatrači upozoravali su na moguće ruske pokušaje destabilizacije demokratskog procesa.

Sigurnosne agencije diljem Europe i Sjeverne Amerike zabilježile su ruske pokušaje manipulacije u Italiji, Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Kanadi, Rumunjskoj, SAD-u i Velikoj Britaniji, uključujući prijetnje bombama na biračkim mjestima. Moldavska dijaspora je proeuropski orijentirana i stoga je spremnija podržati prozapadnu Maiu Sandu. Vlasti u Kišinjevu nedavno su otkrile masovnu kupovinu glasova, a izvor je rekao za Reuters da je Moskva organizirala prijevoz moldavskih državljana iz Rusije na birališta kako bi povećala šanse proruskom kandidatu Aleksandru Stoianoglu.

Destabilizacija i podjele

Moldavija, strateški smještena između Rumunjske, članice EU i NATO-a, i Ukrajine, predstavlja važno uporište za Rusiju u njezinim pokušajima zadržavanja utjecaja na njene zapadne granice. Proruske regije unutar Moldavije, poput Pridnjestrovlja i Gagauzije, često izazivaju napetosti, a proeuropske težnje nailaze na otpor. Pridnjestrovlje, gdje su prisutne ruske snage, i proruske skupine otvoreno se protive europskoj integraciji, što destabilizira unutarnju politiku Moldavije i produbljuje društvene podjele.

Osim ruskih pokušaja sabotaže, predizbornu kampanju obilježila su i prepucavanja dvoje dijametralno suprotnih kandidata. Dok je Sandu svog protivnika označila kao trojanskog konja Moskve, Stoianoglo je optužio Sandu za nesposobnost, loše upravljanje gospodarstvom i vođenje zemlje u dublje podjele.

Pljačka stoljeća

Moldavci su prije dva tjedna na tijesnom referendumu izabrali Europsku uniju, ali gotovo 50 posto glasova protiv članstva u EU ilustrira širu zabrinutost da se vlada u Kišinjevu nije pozabavila domaćim pitanjima važnim za obične ljude. Mnogi Moldavci zabrinuti su da će članstvo u EU ugroziti male poljoprivrednike, odnosno da će ih marginalizirati ili suočiti s mnogim novim birokratskim i drugim izazovima. Uz to, Moskva aktivno širi laži na društvenim mrežama i u proruskim medijima da će ulaskom u EU Moldavci biti prisiljeni napustiti svoje tradicionalne vrijednosti, odreći se svojih običaja, proslave blagdana, pa čak i držanja domaćih životinja.

Vladajuća Stranka akcije i solidarnosti (PAS), koju je Sandu osnovala 2016., suočena je s niskim životnim standardom građana i posljedicama pljačke stoljeća kad su prije točno jednog desetljeća moldavski oligarsi i političari prebacili oko milijardu dolara, što je iznosilo otprilike 12 posto BDP-a zemlje, iz moldavskih banaka u inozemstvo. Otad se Moldavija bori stati na noge, a rat u Ukrajini i koronavirus usporili su njezine napore.

Sandu se isprofilirala u istaknutu proeuropsku figuru, suprotstavljenu oligarsima koji su kontrolirali dijelove gospodarstva. Njezine četiri godine na vlasti bile su turbulentne. Uz inflaciju od gotovo 40 posto i rastuće nezadovoljstvo sporim provođenjem reformi, zemlja je pogođena depopulacijom - više od 168.000 građana napustilo je Moldaviju u posljednje tri godine.

Sandu je priznala pogreške i zamolila birače da joj daju više vremena da progura prijeko potrebne reforme. No, problem je što niti jedna strana nije pokazala zainteresiranost za debatu, nego su umjesto toga svoje platforme temeljili na crno-bijelim porukama. Sandu je, primjerice, isticala da jedino EU može donijeti prosperitet i mir u zemlju duboko podijeljenu i gospodarski oslabljenu. S druge strane, njezini protivnici tvrdili su da ulazak u Uniju povećava rizik od uvlačenja Moldavije u rat u Ukrajini, što bi je moglo učiniti novom Putinovom metom.

Parlamentarni izbori

Gubitnička će strana vjerojatno osporiti rezultate i postoji velika mogućnost još jedne političke krize u Moldaviji, koja bi se potencijalno mogla nastaviti i na sljedećim parlamentarnim izborima, zakazanim za jesen 2025. godine. Kako bilo, pobjednik predsjedničkih izbora suočava se s teškim izazovima, a duboke podjele u moldavskom društvu će se zadržati. Ako pobjednik drugog kruga ne učini istinski napor da dopre do druge strane i upusti se u debatu, polarizacija i radikalizacija će se najvjerojatnije i dalje povećavati. Ishod ovih izbora ima dalekosežne posljedice. Ako se Moldavija nastavi približavati EU, to bi moglo potaknuti i druge bivše sovjetske države da se okrenu Zapadu, čime bi se oslabio ruski utjecaj u regiji. Nasuprot tome, bilo kakva promjena smjera prema Rusiji bila bi geopolitička prednost za Moskvu, otežavajući zapadnim silama stabilizaciju istočne Europe.

4 točke

1. U prvom krugu Sandu je osigurala 42 posto glasova naspram 26 posto koliko je dobio njezin protukandidat. Očekivalo se da će se taj jaz znatno smanjiti kako Stoianoglo bude preuzeo glasove drugih proruskih kandidata koji nisu ušli u drugi krug. Moldavski birači koji žive na Zapadu smatraju se većinom proeuropskim orijentiranima i stoga je vjerojatnije da će podržati Sandu, koja je zagovarala napore Moldavije da se pridruži Europskoj uniji.

2. Iako više od milijun Moldavaca živi u inozemstvu, za oboje kandidata ključno je bilo pridobiti glasače kod kuće, koji su razočarani stanjem u državi i sve manje u njoj vide svoju budućnost. Također su izloženi dezinformacijama iz Kremlja, kojima ih se pokušava uvjeriti da će ulaskom u EU moldavski poljoprivrednici biti osuđeni na propast, a društvo biti prisiljeno slijediti LGBT ideologiju.

3. Moldavija se suočila sa značajnim odljevom mozgova, s više od 168.000 ljudi koji su napustili zemlju u posljednje tri godine. Visoka stopa nezaposlenosti, posebno među mladima, tjera mnoge Moldavce da traže bolje prilike u inozemstvu. Manjak kvalificiranih stručnjaka jedan je od glavnih problema u državnim institucijama.

4. Predsjednički izbori samo su uvod u još jednu borbu između prozapadnih i proruskih političkih snaga iduće godine kada se u zemlji održavaju parlamentarni izbori. Rusija će nastaviti s pritiscima kako bi zadržala svoj utjecaj u zemlji i očekuju se isti obrasci ponašanja kao i na ovim izborima, od širenja dezinformacija i kupovine glasova pa sve do organiziranja protueuropskih prosvjeda.

Moldavski dužnosnik tvrdi da je na djelu ‘golemo miješanje‘ Rusije u izbore

Moldavske vlasti svjedoče "golemom miješanju" Rusije u drugom krugu predsjedničkih izbora, rekao Stanislav Secrieru, savjetnik predsjednice za nacionalnu sigurnost.

Aktualna proeuropska predsjednica Maia Sandu natječe se za drugi mandat, ali nije uspjela osigurati apsolutnu većinu u prvom krugu glasanja prije dva tjedna.

"Nastojanja s velikim potencijalom da se izokrene ishod (izbora)", napisao je Secrieru na X-u govoreći o navodnom ruskom miješanju.

Predsjednica na odlasku, koja se otrgnula od zagrljaja Moskve i ubrzala približavanje svoje zemlje Europskoj uniji, sučeljava se u drugom krugu s Alexandrom Stoianoglom, bivšim glavnim državnim odvjetnikom i kandidatom tradicionalno snažne Socijalističke stranke proruskog bivšeg predsjednika Igora Dodona.

Pedesetdvogodišnja Sandu osvojila je prije dva tjedna u prvom krugu izbora 42,45 posto glasova, predvodeći među ukupno 11 kandidata.

Stoianoglo je bio na drugom mjestu s 25,98 posto glasova.

Unatoč znatnoj razlici između Sandu i Stoianogla, ishod drugog kruga glasanja u nedjelju smatra se neizvjesnim.

Prije dva tjedna Sandu je zakazala referendum o unošenju orijentacije te zemlje prema EU-u u ustav koji je jedva prošao.

Policija je pokušala suzbiti kupovinu glasova, strategiju koju je prvom krugu, kako tvrde vlasti, primijenio odbjegli proruski oligarh Ilan Shor.

Rusija odbacuje optužbe za miješanje u izbore u Moldavije, a Shor također negira bilo kakve nedopuštene radnje. On živi u Rusiji i otvoreno je pozivao ljude putem društvenih mreža da glasaju protiv Sandu, obećavši im isplatu ako slijede njegove naputke.

Sandu tvrdi da je miješanje u prvi krug izbora utjecalo na rezultat te da je Shor sve učinio da kupi glasove 300.000 ljudi, što je više od 10 posto stanovništva te zemlje.

Vezane vijesti