DB će afere platiti dvije i pol milijarde eura, ali direktore ipak neće smijeniti

Pet stotina policajaca i financijskih inspektora upalo je prije par dana u frankfurtsko sjedište Deutsche Banka, najveće njemačke banke. Istražitelji su istodobno pretražili poslovnice te banke u Berlinu i Düsseldorfu te zaplijenili dokumentaciju iz nekoliko privatnih kuća i stanova. Po nalogu državnog odvjetništva u Frankfurtu uhićeno je pet osoba pod sumnjom za tešku utaju poreza, pranje novca i pokušaj ometanja pravosuđa.

Četvero ih je ostalo u pritvoru, a istraga je proširena na još 20 djelatnika njemačke banke, prenosi Bloomberg.

Godišnje prijave

Istražitelji terete direktore banke Jürgena Fitschena i Stefana Krausea za utaju poreza od trgovine pravima na emisiju ugljičnog dioksida, što je dopušteno u skladu sa Sporazumom iz Kyota o smanjenju emisije ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova. Velika njemačka investicijska banka našla se na udaru istražitelja u sklopu velike i dugotrajne istrage o utaji poreza u više europskih zemalja, koja se vodi još od 2010. godine. Bankari više zemalja trgovali su pravima na emisiju ugljičnog dioksida bez obračuna poreza, a istodobno su u godišnjim prijavama poreza navodili da je on plaćen. Istražitelji terete Deutsche Bank za lažiranje porezne prijave za 2009. godinu. U banci tvrde da su prijavu, koju su potpisali direktori Fitschen i Krause, “pravodobno dopunili”.

Prva pretraga

Sjedište DB-a u Frankfurtu prvi je put pretraženo još u travnju 2010. kad je u nekoliko europskih zemalja policija pretražila 230 privatnih i poslovnih zgrada. U prosincu 2011., sud u Frankfurtu osudio je šestoricu investicijskih bankara na kazne od tri do osam godina zatvora zbog milijunske utaje poreza prilikom trgovanja pravima na emisiju ugljičnog dioksida. U tom je postupku istraga proširena i na sedam suradnika Deutsche Banka, koje se tereti za pomoć u utaji poreza.

DB je samo jedna u nizu velikih svjetskih banaka koje su se posljednjih mjeseci našle na udaru istražitelja. Policajci i istražitelji upali su u njemačku banku dan nakon što je najveća britanska banka HSBC pristala platiti 1,92 milijarde dolara nagodbe kako bi se zaustavila američka istraga o pranju novca. Dosta banaka u Europi i svijetu u strahu je od tužbi i istraga pokrenutih nakon izbijanja svjetske ekonomske krize, piše Bloombergov Businessweek. Osim zbog trgovanja pravima na onečišćenje zraka, Deutsche Bank je s još desetak velikih svjetskih banaka pod istragom i zbog sumnje o lažiranju kamatnih stopa na međubankarskom tržištu u Londonu. U srpnju je zbog toga banka Barclays već kažnjena sa 467 milijuna dolara, a banka UBS mogla bi se suočiti s kaznom većom od milijarde dolara.

Bez kazne za odgovorne

Deutsche Bank, jedna od četiri najveće investicijske banke svijeta, predvidio je već da će ga ova afera koštati 2,5 milijardi eura, ali mu ne pada na pamet smijeniti odgovorne direktore, Fitschena i Krausea. Bilo bi čudo da ih kazni jer ni u prošlosti nisu imali običaj smjenjivati svoje direktore samo zato što ih se teretilo za kriminal, piše Der Spiegel u svom internacionalnom internetskom izdanju.

- Po mom mišljenju, nastup istražitelja je bio pretjeran. Nisu bili fer prema meni - požalio se Jürgen Fitschen u jučerašnjem intervjuu za Handelsblatt.

Bilo bi neobično da Fitschen sada podnese ostavku zbog takvih optužbi, bez obzira na to što to pokazuje koliko banka ima lošu upravu, rekao je analitičar Dieter Hein za Businessweek. Podsjetio je da su dva Fitschenova prethodnika, Josef Ackermann i Rolf Breuer, također završila na sudu.

Bivši izvršni direktor DB-a, Josef Ackermann, u ponovljenom je postupku oslobođen krivnje za to što je kao član Nadzornog odbora njemačke telekomunikacijske tvrtke Mannesmann odobrio isplatu 57 milijuna eura bonusa vrhu te tvrtke nakon što ju je 2000. godine preuzeo britanski Vodafone. Iako su Ackermann i suoptuženici oslobođeni optužbe, morali su platiti 5,8 milijuna eura kazne. Ackermanna to nije koštalo fotelje.

Propast imperija

Ackermannov prethodnik Rolf Breuer ipak je na kraju bio prisiljen dati ostavku nakon odluke Vrhovnog suda da DB mora platiti 1,5 milijardi eura odštete za svoju ulogu u propasti medijskog imperija Lea Kircha koji je, između ostalog, posjedovao TV kanale SAT1, Pro7 i Premiere. Leo Kirch je optužio Breuera da je gurnuo kompaniju u propast time što je u jednom intervjuu izrazio sumnju u Kirchovu kreditnu sposobnost.

I Breuerov prethodnik Hilmar Kopper je bio pod istragom zbog trgovine povlaštenim informacijama, podsjeća Der Spiegel.