Delo: 'Bruxelles počinje povećavati pritisak na Sloveniju i Hrvatsku zbog spora oko Ljubljanske banke'

LJUBLJANA - Jučerašnji posjet i izjave hrvatske ministrice vanjskih poslova i europskih integracija Vesne Pusić i njenih sugovornika u Bruxellesu ljubljansko "Delo" u utorak vidi kao znak da raste pritisak i povećava se spremnost za nalaženje kompromisnog rješenja oko Ljubljanske banke kojim Slovenija uvjetuje ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora s EU.

Vodeći slovenski dnevnik na naslovnoj stranici i u velikom naslovu ističe kako je posjet pokazao da "Bruxelles počinje povećavati pritisak" na Ljubljanu i Zagreb da nađu rješenje za problem koji bi, kako navodi, "u krajnjem slučaju" mogao "zakočiti ulazak Hrvatske u EU s 1. srpnja, kako je predviđeno" te da je povjerenik za proširenje EU-a Štefan Fuele u izjavi nakon susreta s hrvatskom ministricom pozvao obje strane da što prije dođu do prihvatljivog rješenja.

Erjavec: 'Politička situacija traži brzi kompromis oko Ljubljanske banke'

Bruxelles je "do sada" spor oko Ljubljanske banke tretirao kao bilateralno pitanje "povezano sa sukcesijom", no Fuele osobno nije oduševljen pozicijom Slovenije koja Hrvatskoj pred učlanjenje postavlja prepreke, navodi list.

"Delo" podsjeća na već poznate sadržajne razlike u stajalištima između Zagreba i Ljubljane oko Ljubljanske banke i njenih hrvatskih deviznih štediša te izjave hrvatskih dužnosnika da Ljubljanska banka nije pitanje vezano za pregovore s Europskom unijom i suprotna gledišta slovenske strane.

List tim povodom prenosi jučerašnju izjavu slovenskog eurozastupnika Jelka Kacina da se u pitanju Ljubljanske banke ne radi o zapreci koju bi za hrvatsko članstvo u EU postavila Slovenija nego da je, kako tvrdi Kacin, hrvatska vlada izabrala "najgore vrijeme za konfrontaciju sa susjednom državom, očekujući čuda i misleći da će se ignorirati to što sama ne poštuje potpisane ugovore".

Riječ je o poznatoj tezi službene Ljubljane kako Hrvatska stajalištem o Ljubljanskoj banci i njenim deviznim štedišama u Hrvatskoj "ne poštuje" ugovor o sukcesiji nasljednica bivše SFRJ, jer se o tom "multilateralnom pitanju" i preuzimanju jamstava za "staru štednju" iz vremena Jugoslavije moraju dogovoriti sve zajedno, a ne parcijalno.

Vodeći slovenski dnevni list odnosima s Hrvatskom i pitanju Ljubljanske banke posvećuje u utorak i poseban komentar. U njemu procjenjuje da će se s približavanjem rokova za ulazak Hrvatske u EU, ali i zbog političke situacije u Sloveniji, krize koalicijske vlade i opasnosti sazivanja prijevremenih izbora, povećavati pritisci i okolnosti da se pitanje Ljubljanske banke što prije riješi.

"Unatoč potresu u unutarnjoj slovenskoj politici, diplomatska nastojanja za rješenje pitanja Ljubljanske banke morat će se nastaviti. Vremenski tjesnac pred ulazak Hrvatske u EU, predviđen s 1. srpnja, sve će više u te pregovore poticati angažiranje Bruxellesa", navodi se u komentaru. List dodaje da će angažman Bruxellesa biti tim jači ako izvješće Europske komisije o monitoringu hrvatskog pristupnog procesa u ožujku bude pozitivno te da se u zadnje vrijeme može osjetiti omekšavanje hrvatskih stajališta.

"Iz Hrvatske su ranijih mjeseci dolazila tvrda stajališta u kojima se isticalo da je Ljubljanska banka dvostrano pitanje i da to nije povezano s ulaskom u EU. Sada je ministrica Pusić u Bruxellesu radije govorila o kompromisu, a i u Europskoj komisiji očekuju da će Ljubljana i Zagreb učiniti sve za postizanje međusobno prihvatljivog rješenja", navodi list.

"Delo" upozorava kako je teško prognozirati kakav bi bio "racionalni kompromis" kojim bi se izbjegao "crni scenarij" od prije četiri godine, kada je Slovenija zbog graničnog prijepora jedno vrijeme blokirala nastavak hrvatskih pristupnih pregovora. "No, s druge strane uspjeh bi bio već i to kad bi objema državama uspjelo odrediti jedan obvezujući mehanizam za put do konačnog cilja, što bi bio časni izlaz" iz sadašnje situacije, navodi "Delo" aludirajući na situaciju u kojoj su Hrvatska i Slovenija 2009. pristale na arbitražni sporazum o granici, makar granični prijepor time nije riješen nego je njegovo rješenje prepušteno međunarodnoj arbitraži.

Vezano uz dilemu o tome je li Ljubljanska banka "sukcesijsko pitanje ili bilateralna tema", vodeći slovenski list u zaključku ističe da je i u tom smislu potrebno naći kompromis te da će rješenje morati uključiti oba stajališta.