Deset država ustalo protiv Orbanovog zakona. Hrvatska je, čini se, odabrala stranu...

Sve veći broj država pridružuje se Europskoj komisiji u postupku koji je lani pokrenula protiv Mađarske na Europskom sudu pravde zbog zakonske diskriminacije građana - osobito pripadnika LGBTIQ+ zajednice - u toj zemlji temeljem njihove seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Posljednja je to ovih dana učinila Španjolska, a Hrvatska je ostala među zemljama koje nisu podržale Komisiju u borbi protiv diskriminacije.

Kako piše Politico, države članice EU mogu se pridružiti Europskoj komisiji do kraja ožujka. Hoće li Hrvatska to učiniti u posljednjem trenutku, od Vlade pokušavamo saznati od prošlog tjedna, no Vlada se o tome očito ne želi izjasniti.

Orbanova "reforma"

- Kad je cijela stvar prošle godine pokrenuta, odmah smo pozvali Vladu da se svrsta na pravu stranu povijesti. No, od Vlade nije bilo nikakve reakcije niti se ona ikada očitovala ili referirala na mađarski zakon ili na reakciju Europske komisije - kaže Franko Dota iz Udruge Zagreb Pride.

Europska komisija prijavila je Mađarsku Europskom sudu pravde prošlog srpnja zbog zakona o zaštiti djece od pedofila iz 2021. godine, kojim je mađarski parlament izglasao da se zabranjuje svaki sadržaj namijenjen mlađima od 18 godina koji "promovira ili prikazuje otklon od samoidentiteta koji odgovara spolu osobe pri rođenju, promjenu spola ili homoseksualnost".

Zakon je bio posljednji korak mađarske reforme propisa vezanih uz seksualna kaznena djela, koja je uslijedila nakon skandala u kojem je Gábor Kaleta, bivši mađarski ambasador u Peruu, 2020. uhićen s gotovo 20.000 fotografija pedofilskog sadržaja. Kaleta na kraju, vješto koristeći sve zakonske manjkavosti, nije proveo niti dan u zatvoru: kažnjen je novčanom kaznom od 1500 eura.

Viktor Orbán tada je obećao da neće dopustiti da se tako nešto ponovi, a vladajući Fidesz pripremio je draft zakona koji je postigao visok stupanj konsenzusa i među oporbenim strankama. Međutim, dan prije izglasavanja u parlament je stigla dorađena verzija koja je među seksualne zločince, u rangu s pedofilima, uvrstila i homoseksualce: u zakon su dodane odredbe po uzoru na ruski antigay zakon, ali još restriktivnije.

Novčana kazna

Dok ruski zakon zabranjuje "samo" promociju homoseksualnosti, mađarski zakon zabranjuje i svaki prikaz homoseksualnosti u knjigama, časopisima i medijskim sadržajima koji su dostupni maloljetnicima (sadržaji poput filma "Billy Eliot", serije "Moderna vremena", pa i nekih dijelova serijala o Harryju Potteru, mogu se prikazivati samo nakon 23 sata, s crvenom oznakom "samo za starije od 18"), u školskom kurikulumu ne smije se govoriti o homoseksualnosti kao prihvatljivoj seksualnoj orijentaciji, seksualnu edukaciju mogu održavati samo nevladine organizacije koje registrira posebna agencija itd.

Orbánova stranka tako je de facto zabranila čak i spominjanje homoseksualnosti u javnom životu.

Sedam dana nakon izglasavanja zakona 18 država EU - među kojima opet nije bila Hrvatska - zatražilo je od Europske komisije da hitno reagira i iskoristi sve alate koji su joj na raspolaganju kako bi osigurala puno poštivanje zakona EU, uključujući i prijavu Europskom sudu pravde. Nekoliko tjedana kasnije Komisija je pokrenula precizno propisani pravni postupak povrede prava EU, čiji je posljednji korak bilo pokretanje postupka prošlog srpnja.

Orbán pak svoj zakon brani, tvrdeći da je to unutarnje mađarsko pitanje i da briselski birokrati neće poništavati tradicionalne vrijednosti koje promiče mađarski narod i neće utjecati na najviši stupanj zaštite djece koju on, Orbán, zagovara.

Pokrenuti postupak od strane Komisije podrazumijevao je prvo iscrpnu prepisku s Mađarskom, a procedura kaže da ako neka država članica EU ni nakon takvih upozorenja ne implementira odredbe iz europskih direktiva, Komisija može zatražiti pravorijek suda. Ako sud ustanovi da je povrijeđeno pravo EU, vlasti države članice moraju postupiti po njegovoj odluci. Ako to ne učine, Komisija može ponovno, drugi put, prijaviti državu sudu i u tom slučaju zatražiti od suda da državi izrekne novčanu kaznu u iznosu koji sama Komisija predloži.

Macronova šutnja

Kako bi odgovorile na mađarske optužbe da "protiv mađarskog zakona nisu članice EU, već briselski birokrati", neke su se države brzo priključile Komisiji u pravnom postupku pred sudom. Prva je to učinila Belgija, a slijedili su Luksemburg, Danska, Austrija, Malta, Portugal i Nizozemska. Prošli tjedan to su učinili Irska i Europski parlament - koji je izrazito nesklon miješanju u unutarnja pitanja zemalja članica.

S posebnom su se pažnjom čekale odluke Njemačke, Francuske i Španjolske koje, kako je to okarakterizirao Politico, "oklijevaju". Francuska je bila inicijatorica pisma koje je poslano EK i kojim je zatražena oštra reakcija i nastavak borbe svim legalnim sredstvima protiv ovakve diskriminacije LGBTIQ+ zajednice u srcu EU, no Emmanuel Macron zasad još šuti. A njemački kancelar Olaf Scholz "ovime dokazuje da je vlada kojoj je na čelu progresivna samo u imenu".

Politico podsjeća da je povijesna ironija da je njegova prethodnica, konzervativna Angela Merkel, utrla put gay brakovima, dok se Scholzova vlada Socijalista, Zelenih i Liberala fokusira na regulaciju korištenja automobila i ostaje sa strane kad je riječ o ljudskim pravima, odbijajući se tako založiti za vrijednosti za koje njegova koalicija tvrdi da su krucijalne.

Španjolska je također dugo izbjegavala odrediti se, no na kraju se priključila Europskoj komisiji. "Iako je krajnje neuobičajeno da države EU zauzimaju strane u pravnim pitanjima protiv druge države članice, povreda temeljnih ljudskih prava od strane mađarske vlade je takva da Madrid ne može ostati sa strane", poručili su španjolski dužnosnici.

Homofob - stvar izbora

EK je među prvima podržao Luksemburg, čiji je premijer Xavier Bettel treći šef vlade na svijetu koji se javno deklarirao kao homoseksualac. "Tužba protiv Mađarske treba podsjetiti Viktora Orbána da je EU projekt mira i tolerancije, a ne mržnje i podjela. Nužno je na to podsjetiti pojedine države s vremena na vrijeme, zato i sudjelujemo u ovoj tužbi zajedno s drugim državama i institucijama", rekao je, poručivši da biti gay nije nečiji izbor ("osobno vas u to uvjeravam"), ali biti homofob - to je stvar izbora.