BORBA PROTIV COVIDA

Detalji sa summita u Bruxellesu: Njemačka i Austrija za obavezno cijepljenje u cijeloj EU?

Tijekom ovog summita lideri EU će razgovarati i o porastu cijena energije koji je doveo do velike inflacije u gotovo svim članicama

Ovaj će summit biti prvi za novog njemačkog kancelara Olafa Scholza

 Kenzo Tribouillard/POOL/AFP

Na summitu koji bi ovaj put iznimno trebao trajati samo jedan dan lideri država članica EU raspravljaju o nekoliki važnih tema za Uniju i njezinu ulogu u svijetu, od bližeg susjedstva do Afrike. Koordinacija mjera u borbi protiv pandemije, izazovi koje predstavlja velik porast cijena energenata, ruska prijetnja Ukrajini, sankcije protiv Lukašenkova režima u Bjelorusiji i jačanje obrambene suradnje među formalnim su samitskim temama. O nekima od njih lideri EU su dan prije razgovarali s kolegama iz država istočnog partnerstva.

Ovaj se summit održava uz pojačane mjere opreza zbog koronavirusa, a Vijeće je zatražilo od novinara da, uz covid-potvrde, pribave i negativan PCR test, što ide iznad pravila koje pripisuje Belgija kao domaćin institucija EU čija pravila EU u principu slijedi.

Ovo je prvi summit EU za novog njemačkog kancelara Olafa Scholza, ali i za austrijskog kancelara Karla Nehammera i švedsku premijerku Magdalenu Andersson. S druge strane, zadnji je za češkog premijera Andreja Babiša.

Jedna od prvih tema bila je pandemija, odnosno koordinacija postupaka u nastavku borbe protiv covida-19. Kako su brojevi zaraženih i dalje vrlo visoki, a nepoznanice oko nove varijante omikrona velike, neke su države izašle izvan okvira te bez najave uvele dodatne mjere za ograničavanje putovanja. Italija je bila na meti kritika jer je uvela predočenje negativnog PCR testa čak i za one koji posjeduju covid-potvrdu, kojom dokazuju da su cijepljeni. Sličnu je mjeru uvela i Grčka.

Iako ne postoji plan da se uvede obvezno cijepljenje na razini Europske unije, a to i nije moguće jer je riječ o nacionalnoj ovlasti, Njemačka i Austrija su željele da se ta tema otvori i na razini cijele Unije.

Lideri su se lako složili o potrebi za promicanjem cijepljenja kao najboljeg rješenja za usporavanje širenja virusa, a za to je potrebna još jača kampanja informiranja, pogotovo u istočnim državama članicama, gdje je otpor cijepljenju i dalje velik. Bugarska, Rumunjska i Hrvatska i dalje su među državama s najmanjom procijepljenosti, a dokazano je da je mogućnost smrtnih posljedica osam puta veća za necijepljene.

Isto tako složili su se da treba pomagati ostatku svijeta u nabavi cjepiva jer nitko, pa ni EU, ne može sama pobijediti koronavirus.

Očekuje se da će u zaključcima koji bi se na kraju summita trebali usvojiti lideri EU pozvati na daljnju koordinaciju, da se ograničenja koja se uvode radi suzbijanja pandemije temelje na objektivnim kriterijima i da ne potkopavaju jedinstveno tržište, lanac opskrbe i nerazmjerno ograničavaju putovanja i kretanje ljudi unutar Unije.

Tijekom ovog summita lideri EU će razgovarati i o porastu cijena energije koji je doveo do velike inflacije u gotovo svim državama članicama. Europsko vijeće će pozvati Komisiju da analizira mogućnost dobrovoljne zajedničke nabave plina. Ipak, podjele među članicama postoje i oko razine do koje EU ili države mogu intervenirati na tržištu jer mnoge države smatraju da treba dopustiti da se cijene smire same, prema pravilima tržišta.

Odnosi s Rusijom već su stalna tema na ovakvim summitima, a tako je i sada. Na ovoj temi osobito ustraju baltičke države i Poljska jer se osjećaju najugroženijima. Čelnici će upozoriti Rusiju da će u slučaju agresije na Ukrajinu snositi teške posljedice i platiti visoku cijenu.

Ovo bi trebao biti zadnji summit i za predsjednika Europskog parlamenta Davida Sassolija. Ako sve bude prema dogovoru iz 2019. godine, njega bi na mjestu šefa Europarlamenta trebala zamijeniti Maltežanka Roberta Metsola iz redova Europske pučke stranke.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 14:05