Diljem Rusije uspostavljeno najmanje 66 logora, neki Ukrajinci završavaju 9000 km od doma

Ruske su vlasti uspostavile najmanje 66 logora za Ukrajince na području Rusije, od kojih su neki udaljeni i do 9000 kilometara od Ukrajine, u koje se većinom smještaju civili koje su ruske snage "evakuirale" iz Ukrajine, objavio je britanski dnevnik "i".

Ti se logori nalaze u nekadašnjim sovjetskim sanatorijima i na drugim lokacijama na područjima poput Sibira, Kavkaza, Arktičkog kruga i na ruskom Dalekom istoku. Dnevnik navodi kako je do podataka došao analizom lokalnih ruskih medija, ali je i razgovarao s nizom aktivista za ljudska prava koji pomažu Ukrajincima da pobjegnu iz tih logora.

"Država ih tretira kao radnu snagu, kao predmete, i seli ih uokolo bez da se pobrinu za njihove potrebe", izjavio je jedan aktivist za "i". ""Država se nije u stanju brinuti za njih. Ranjivi su i treba im pomoć."

Prisilna evakuacija

Prošli je mjesec Kremlj naložio gradovima i mjestima diljem Rusije da se pripreme za dolazak do 100.000 "izbjeglica", a Moskva sada tvrdi kako je "evakuirala" više od milijun ljudi iz ratne zone. Među prisilno odvezenima su i tisuće građana Mariupolja, koji je proteklih tjedana poprište najžešćih borbi.

Lokacija kampova u koje su razmješteni Ukrajinci

Tanja Lokšina, dužnosnica Human Rights Watcha, rekla je za "i" kako ta organizacija raspolaže opsežnim dokazima da ruske snage pod prisilom sele tisuće Ukrajinaca u Rusiju. "Kada je ljudima pružen samo izbor ostati pod sve jačom artiljerijskom paljbom ili otići na teritorij okupatorskih snaga, to se smatra prisilnim premještajem po međunarodnom zakonu o ljudskim pravima", istaknula je Lokšina.

"Izrazito smo zabrinuti zbog toga što se događa. Ljudi koji se žele evakuirati u sigurnije dijelove Ukrajine bivaju prevezeni u Rusiju - u pojedinim slučajevima na udaljena područja vrlo daleko od ukrajinskih ili europskih granica. Oni su ranjivi, oskudijevaju u svemu, često nemaju ni osobne isprave i nalaze se u milosti okupacijskih snaga."

Lokacije na koje bivaju odvezeni nazivaju se "privremenim točkama smještaja" i u većini slučajeva riječ je o sanatorijima, dječjim kampovima u divljini, najmanje jednom centru za "patriotsku edukaciju" te jednom odlagalištu kemijskog oružja.

Vesela imena

Njihova imena, ističe "i", u posebnom su kontrastu s težinom situacije. U Permu su tako smješteni u "Malom princu", u Tatarstanu u "Djedu Mrazu", u Omsku u "Prijateljskim momcima", a u Čuvaškoj u "Šumskoj bajci".

Lokalni ruski mediji iz Primorskog kraja - najistočnijeg dijela Rusije na obalama Japanskog mora - objavili su krajem travnja kako je u Vladivostok pristiglo 300 ljudi, među kojima 86 djece, trudnica i umirovljenika, i to nakon sedmodnevnog putovanja Transsibirskom željeznicom.

CIvili u autobusima napuštaju Mariupolj

Dimitar Dilkoff/AFP

Prema analizi britanskog dnevnika, u 38 logora nalazi se 6250 ljudi, među kojima je 621 dijete. U 66 identificiranih logora ukupno bi moglo stati oko 10.800 ljudi. Građani Mariupolja smješteni su u gotovo trećinu svih logora.

Ukrajinci koji se nalaze u privremenom smještaju u Rusiji slobodno smiju pješice napustiti logore, no u praksi im je gotovo nemoguće napustiti državu - zbog nedostatka novca i osobnih dokumenata, ali i zato što su mnogi kampovi daleko od najbližih urbanih središta.

Pojedini Rusi ipak su se organizirali i pomažu im - skupljaju novac za karte za vlakove, dostavljaju odjeću i igračke za djecu, pozivaju ih u svoje domove. "Dijele poruke i prosljeđuju Ukrajince ljudima u drugim gradovima, koji im pomažu doći do granice", rekao je jedan od ruskih aktivista.

Ukrajinska pravobraniteljica za ljudska prava Ljudmila Denisova optužila je Rusiju za genocid i kršenje Ženevske konvencije koja zabranjuje prisilne deportacije tijekom rata. U svojem apelu Ujedinjenim narodima Denisova je pozvala na istragu navoda da je do 200.000 djece prevezeno iz Ukrajine u Rusiju.

"Deportirani su u sve dijelove Rusije. Uvjeti u kojima su smješteni i njihovo zdravstveno stanje je nepoznato", rekla je.