RADIKALIZACIJA RETORIKE

Dio doktora u Srbiji sve agresivnije zahtijeva lockdown: ‘Odluke trebamo donositi samo mi i nitko drugi‘

Protekli tjedan obilježili su prosvjedi antivaksera i desničara ispred domova i kuća liječnika i članova Kriznog stožera
 Milos Miskov/ANADOLU AGENCY/Anadolu Agency via AFP

U Srbiji, suočenoj s upozoravajuće visokim trendom umrlih i novozaraženih u petom valu, sve su glasniji zahtjevi da covid propusnice, uvedene prošli tjedan s primjenom od 22 sata, vrijede 24 sata, uz oštriji lockdown i poruke da o epidemiološkim mjerama mora odlučivati struka, a ne politika.

Broj novih zaraza od početka rujna konstantno je iznad 5.000 na dnevnoj razini uz najviše zaraženih od početka pandemije registriranih 28. rujna - 8.467.

Tu vijest posljednjih dana prate i izvješća iz dječjih bolnica o četiri bebe na respiratorima. U petak navečer u Somboru je od posljedica plućne embolije preminuo 13-godišnji dječak kojem je covid-19 potvrđen prije mjesec dana.

Reagiranja, kritike i upozorenja stručnjaka o zabrinjavajućoj korona statistici kreću se od primjedbi utemeljenih na medicinskim pokazateljima da se ne poštuju znanstveni temelji epidemiologije i virusologije do političkih ocjena da vlast ima "demagoški pristup pandemiji, sveden samo na brigu da se ne otuđi nijedan glasač", uz konstatiranja da se u masovnim medijima i javnom životu stvaraju "opasne podjele u društvu".

Protekli tjedan obilježili su prosvjedi antivaksera i desničara ispred domova i kuća pojedinih liječnika i medicinskih članova Kriznog stožera, uz prijetnje prosvjednika koji su nosili žute trake s natpisima "nisam cijepljen". To je u dijelu kritičke javnosti ocijenjeno kao izravno aludiranje na obilježavanje Židova tijekom pogubnih posljedica fašizma i nacizma u prošlom stoljeću.

Posljednje u nizu upozorenja struke izrečeno je u subotu, kad je epidemiologinja Studentske poliklinike u Beogradu dr. Mila Paunić objavila da se među studentima bilježi povećanje broja zaraženih i da "ne pamti da su u bilo kojem dosadašnjem valu imali ovoliki pritisak", kad obolijeva i sve više zdravstvenih djelatnika.

Kategorički inzistirajući na tome da "nema dileme da covid propusnice moraju vrijediti 24 sata dnevno", Paunić je rekla da "niti bilo tko smije odlučivati osim liječnika" koji su dio Kriznog stožera.

"Znači, liječnik jedino može odlučiti kakve su epidemiološke mjere koje se u jednoj zemlji u pandemiji mogu primijeniti. Sljedeće bi moralo biti zaključavanje, zatvaranje na tri tjedna, a ne na dva, da bismo zaustavili ovu situaciju koju imamo", poručila je.

Zatim treba "i dalje nastaviti s covid propusnicama" i "cijepljenjem iz sve snage", sugerirala je Paunić.

Srbija je, prema tvrdnjama premijerke Ane Brnabić ranije ovog tjedna, barem prvom dozom cijepila više od 55 posto građana, dok su gradske vlasti Beograda objavile u petak da je u prijestolnici potpuno cijepljeno više od 60 posto punoljetnih, a treću dozu primilo je oko 250.000.

U okviru redovite isporuke cjepiva Srbija je u petak dobila još 121.680 doza Pfizera, a srbijanska vlada u srijedu je prihvatila donaciju Poljske od 200.000 doza Moderne, pa će srbijanski zdravstveni sustav uz - kineski Sinopharm i ruski Sputnjik V, imati na raspolaganju i tri cjepiva odobrena u Europskoj uniji - Pfizer, AstraZenecu i Modernu.

Srbijansko ministarstvo zdravstva u petak je prijavilo 65 umrlih, 22.574 testirana uzorka i 6.217 novozaraženih, a na covid odjelima je 6.788 pacijenata, od kojih su 275 na respiratorima.

Od početka epidemije u Srbiji su urađena ukupno 6.276.443 testa i potvrđeno je 1.131.819 zaraza.

Srbija bi, nastavi li se sadašnji trend dosadašnje korona statistike, već prije kraja idućeg tjedna mogla prijeći psihološku granicu od 10.000 umrlih jer je, prema posljednjim službenim podacima, od posljedica zaraze dosad umrlo 9.826 osoba.

Po broju ukupno zaraženih Srbija je u subotu na 35. mjestu u svijetu liste koju vodi specijalizirani portal Worldometers, a po broju umrlih na milijun stanovnika je na 70. mjestu.

Po kriteriju broja umrlih na milijun stanovnika, ispred Srbije su od zemalja u okruženju Slovenija na 17. i Hrvatska na 18. mjestu, Rumunjska (14), Mađarska (6), Crna Gora (5), Sjeverna Makedonija (4), Bugarska (3), dok je Bosna i Hercegovina na 2. mjestu, poslije Perua.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 23:09