PRITISAK BANAKA

DIPLOMATSKA OFENZIVA PROTIV RJEŠENJA ZA FRANAK Austrija traži reakciju svih ministara EU, banke se žalile EK

Ako zakon prođe, banke planiraju zapucati iz svih pravnih oružja
 AFP

Pritisak banaka da se zaustavi donošenje kontroverznog zakona o konverziji posljednjih se dana intenzivirao, pa je i austrijski ministar financija uputio pismo hrvatskom kolegi Borisu Lalovcu. U njemu izražava razumijevanje za potrebu rješavanja problema kredita odobrenih uz švicarski franak, ali problematičnim smatra da se cijeli trošak prebaci na banke te podsjeća da će loše utjecati na povjerenje ulagača zbog pravne nesigurnosti. Na kraju, premda biranim riječima, zaprijetio je dizanjem slučaja na europsku razinu.

- Intervenirat ćemo na neformalnom sastanku Ecofina, kako bi se slučajem pozabavili ministri financija, Europska komisija i ECB - navodi austrijski ministar Hans Jörg Schelling, pozivajući ministra Lalovca na dijalog s bankarima i pronalaženje rješenja. Tri banke iz Hrvatske, pak, uputile su pismo Komisiji, a ona još uvijek proučava ta pisma i zasad nema formalnu reakciju.

Ustavna tužba

Ako zakon prođe, banke planiraju zapucati iz svih pravnih oružja. Uz ostalo, tvrde da će podići ustavnu tužbu, pri čemu neće tražiti samo ocjenu ustavnosti sadašnjih izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju nego i dviju prethodnih intervencija. Dok se svi bore za svoje interese, ostaje po strani pitanje što će zakon značiti za sve građane, financijski sustav i ukupnu ekonomiju. Jučer, kada je Vlada odobrila zakon koji će imati velike reperkusije na financijski sustav, guverner Boris Vujčić nije se bavio njime, već se odlučio za jednu akademsku raspravu, pa je u HNB-u predavanje održao finski guverner Erkki Liikanen, ujedno i član Upravnog odbora ECB-a. On je pričao o politici ECB-a, ali na kraju se morao referirati i na pitanje novinara vezano uz hrvatsko rješenje za kredite u francima.

- O tome imam svoje mišljenje, ali dovoljno sam mudar da kad dođem u neku zemlju, ne komentiram unutarnja pitanja - rekao je finski guverner. Pritom je ispričao kako je njegov otac prije nekoliko desetljeća uzeo kredit vezan uz njemačku marku, misleći da je vrlo povoljan, a onda je finska marka pala i kredit nikada nije uspio vratiti.

Komentiranje situacije u Hrvatskoj prepustio je ovdašnjim dužnosnicima, hrvatski guverner nerado je govorio o teškim temama, pa je najčešće odgovarao na opservacije gostiju o svom novom imidžu s “trodnevnom bradom”.

U neformalnom razgovoru s novinarima ipak je rekao da će HNB u ponedjeljak dati novo priopćenje, s novom procjenama troška konverzije koji bi se mogao popeti do 8,5 milijardi kuna, koliko su ranije izračunale banke. HNB je prvotno dao procjene da bi trošak mogao iznositi od 5,5 do 6 milijardi kuna. Osim toga, HNB će morati potrošiti i nešto više deviznih rezervi, umjesto oko 800 milijuna eura, trebat će više od milijarde eura da bi se osigurala provedba konverzije i izbjegla deprecijacija kune.

HNB: Sustav stabilan

Unatoč svemu, HNB ostaje pri procjeni da zakon neće negativno utjecati na financijski sustav jer će kapitaliziranost banaka i dalje biti velika. Kako se čini, HNB ne želi sudjelovati u visoko ispolitiziranoj priči, osim na tehničkoj razini, ali ne protivi se ni donošenju zakona. Kada bi doista imao nešto protiv, guverner bi se mogao obratiti Saboru. Prema Zakonu o HNB-u, može iznijeti svoje mišljenje i dati obrazloženje o prijedlozima zakona iz financijskog sektora. Nekim saborskim zastupnicima sigurno bi olakšao donošenje odluke.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 10:16