Dječaku (6) koji je upucao učiteljicu prijeti do 20 godina zatvora! ‘Pucao je s namjerom‘

Sudsko saslušanje šestogodišnjeg dječaka koji je prošli tjedan na nastavi izvadio revolver i upucao učiteljicu u američkoj saveznoj državi Virginiji odgođeno je, javili su jučer američki mediji. Slučaj dječaka koji je u školu donio pištolj što ga je legalno posjedovala njegova majka, i upucao 25-godišnju Abigail Zwerner, zgranuo je javnost i otvorio pitanja o sudbini dječaka i američkim zakonima o kaznenoj odgovornosti mladih.

Učiteljica je, srećom, u stabilnom stanju, no to ne znači da će se dječak izvući od kaznenog progona. U ponedjeljak su na konferenciji za medije policijski dužnosnici objavili da nije bila riječ o nezgodi, odnosno da je šestogodišnjak pucao s namjerom. U većini svijeta donja dobna granica za suđenje je 12 godina. Sjedinjene Države na saveznoj razini nisu iznimka - pravno odgovorna za svoje ponašanje ne može biti osoba mlađa od 11 godina. Međutim, zakoni pojedinih saveznih država i te kako se razlikuju.

Virginija je jedna od američkih saveznih država koje nemaju određenu donju dobnu granicu za pokretanje sudskog procesa. Šestogodišnjak bi stoga mogao odgovarati za kazneno djelo na maloljetničkom sudu, a kazna je za taj zločin od pet do 20 godina zatvora. Moguća je i novčana kazna do 100.000 dolara.

Minimalna dob za kaznenu odgovornost varira od šest godina u Sjevernoj Karolini do 12 u Kaliforniji, no zakoni saveznih država imaju svojih specifičnosti. Primjerice, u saveznoj državi Washington donja dobna granica je osam godina, ali je za dijete staro do 12 godina potrebno dokazati da je posve svjesno svog zlodjela. U Kaliforniji postoje izuzeci o nekažnjivosti djeteta do 12 godina, za slučaj osobito teških djela.

Opsežne debate

Diljem Sjedinjenih Država djeluju aktivisti koji traže povećanje dobne granice argumentirajući da istraživanja pokazuju "nemogućnost određivanja granice za rezoniranje kao odrasle osobe" te da emotivni i društveni faktori jače djeluju na kognitivno funkcioniranje mlade osobe nego na odraslog čovjeka.

Iako pucnjava u američkim školama postaje sve uobičajenija, iznimna je rijetkost da tako malo dijete bude optuženo za zločin. Ovaj slučaj izazvao je zato opsežne debate, primjerice i o tome hoće li odgovarati majka. Zakon u Virginiji zabranjuje ostavljanje napunjenog pištolja na mjestu dostupnom djeci mlađoj od 14 godina. Ovaj zločin klasificira se kao prekršaj. Ali, za razliku od država poput Oregona i Massachusettsa, zakon nije sveobuhvatan niti sadrži zahtjev da se sve oružje čuva na sigurnom unutar doma.

Oružje koje je upotrijebio šestogodišnjak 9-milimetarski je pištolj marke Taurus koji je policija pronašla pokraj učenikova stola, uz ruksak, mobitel i jedan ispražnjeni spremnik. Nije bilo fizičkog kontakta s učiteljicom, niti borbe za oružje prije ispaljivanja metka, a dječaka je obuzdao zaposlenik škole. Nakon dolaska policije šestogodišnjak je odveden u bolnicu, gdje je počela psihijatrijska procjena djeteta. Policija je objavila da će tražiti privremeni pritvor te da nastavlja ispitivati svjedoke. "Potencijalna optužba temeljit će se na činjenicama i zakonu", objavila je policija.

Oko 550 učenika pohađa osnovnu školu Richneck u Newport Newsu, gradu sa 180.000 stanovnika. U većini tamošnjih javnih škola postoji detektor metala na ulazu, a učenike provjeravaju nasumično.

- Ne želim da nam škole izgledaju poput zatvora, nego da budu mjesta idealna za obrazovanje djece. Ali ako im ne možemo osigurati minimum sigurnosti, ionako ništa drugo nema smisla - rekao je George Parker, direktor škole u Newport Newsu.

Otvrdnjivanje škola ne rješava problem

Kad je riječ o saveznoj razini, gotovo 15 posto američkih srednjih škola ima detektore metala, a isto je i kod samo dva posto osnovnih. Više od 80 posto srednjih škola ima najmanje jednog zaštitara, a isto vrijedi za 55 posto osnovnih škola. Mnoge škole od učenika zahtijevaju da nose prozirne ruksake, a neke su ih i zabranile. Nasumično pregledavanje torbi smanjilo je unošenje zabranjene robe u škole, ali nije smanjilo nasilje.

Međutim, stručnjaci kažu da tzv. otvrdnjivanje škola ne rješava problem nasilja s vatrenim oružjem, a može utjecati na percepciju učenika o vlastitoj sigurnosti. Osim toga, takve su mjere češće u školama s većinom djece iz manjinskih rasnih i etničkih skupina, a hispanska i crnačka djeca ionako su češće pod nadzorom.

U osnovnoj školi Richneck polovica učenika su hispanskog i afroameričkog podrijetla, a samo jedna četvrtina su bijelci. Policija je objavila da je zaposlenik škole ušao u učionicu nakon što su se čuli pucnjevi te je "savladao mladu mušku osobu". Šestogodišnjak je udario zaposlenika, ali nije ponovno zapucao. Pištolj, u kojem je bilo još metaka, pronađen je na podu uz klupu. Ranjena učiteljica uspjela je doći do izlaza, do samog kraja pazeći da djeca napuste učionicu, te je jednoj baki koja je došla po unuke uspjela reći: "Zovite hitnu! Ranjena sam!" Potom se onesvijestila.