EUROPLJANIN GODINE

DODJELA UGLEDNE KARLOVE NAGRADE Predsjednik EU parlamenta Martin Schulz zaslužan za doprinos Europi

European Parliament President Martin Schulz speaks at a press conference during a European Union summit at the EU headquarters on January 30, 2012 in Brussels. European Union leaders opened their first summit of 2012 today, overshadowed by a new row over how to save Greece after Germany suggested placing the country's budget under EU control. The meeting of 27 EU heads of state and government is mainly aimed at finalising a new pact to toughen budget discipline and finding ways to jumpstart growth and create jobs as recession looms large over Europe. AFP PHOTO / GEORGES GOBET
 GEORGES GOBET

Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz primio je 57. međunarodnu nagradu 'Karlo Veliki' (Charlemagne) na svečanosti koja se održala u četvrtak u Aachenu. Nagrada mu je dodijeljena za rad na promoviranju demokracije, no i zbog toga što je svojim radom učinio Europski parlament vidljivijim, uočljivijim i razumljivijim, kao i zbog njegove uloge u procesu 'Spitzenkandidaten' (glavni kandidat) uoči europskih izbora 2014. godine.

Selekcijski odbor naglasio je u obrazloženju svoje odluke da se gospodin Schulz od samoga početka svojeg predsjedničkog mandata jasno očitao kako će se 'boriti da izvršna vlast poštuje parlament, ako i kada su građanska prava ugrožena', te da je spreman na debatu sa svakime tko misli da bi se 'jača Europa mogla postići uz manje parlamentarizma'. Odbor također navodi ulogu gospodina Schulza u promoviranju 'Spitzenkandidaten' sistema prilikom predizborne utrke za europske izbore 2014. godine.

Prenosimo govor Martina Schulza povodom primanja nagrade Karlo Veliki:

Danas imam čast primiti nagradu Karlo Veliki kojom se svake godine nagrađuje jedna osoba za svoj rad na europskoj integraciji. Riječ je o prestižnoj nagradi s dugim popisom dobitnika i čast mi je biti u njihovu društvu. Nagrada će mi biti poticaj da se i dalje zauzimam za ambicioznu Europsku uniju jer je ona, unatoč napadima kojima je sa svih strana izložena, i dalje ključno sredstvo za suočavanje s brojnim budućim izazovima.

EU je sinonim za dosad nezabilježen projekt izgradnje mira u Europi. To je tim važnije što ove godine slavimo 70 godina mira od kraja Drugog svjetskog rata. Kako sjećanje blijedi, tako građani taj mir uzimaju zdravo za gotovo pa je razumno i ispravno da očekuju daljnje rezultate kojima će EU zadobiti njihovo trajno povjerenje. Potencijal EU-a da ispuni očekivanja pojedinaca golem je, bilo na gospodarskom planu, u pogledu okoliša ili migracija, bilo općenito u obrani interesa Europe na međunarodnoj pozornici.

Ta mnogobrojna područja koja se neprestano mijenjaju i koja po svojoj naravi iziskuju koordinirani pristup radi pružanja djelotvornih rješenja u svakom će slučaju odrediti živote europskih građana. Unatoč tomu EU je, uglavnom zahvaljujući političkim silama u raznim državama članicama koje vuku svaka na svoju stranu, trenutačno previše zaokupljen promišljanjem o sebi, što je često u potpunom raskoraku s očekivanjima građana u pogledu izazova s kojima se valja suočiti. U prijestolnicama država članica EU se čak koristi kao žrtveno janje s obzirom na to da vlade upiranje prsta u Bruxelles vide kao najjednostavnije rješenje za objašnjenje nekog problema. Sve to ima za posljedicu da se građani osjećaju veoma udaljenima od EU-a, koji u prvom redu vide kao tromu mašineriju koja se više interesira za svoje unutarnje postupke nego za rad na ostvarivanju aspiracija građana.

Razmotrimo primjerice glavne teme rasprave o EU-u tijekom proteklih par godina. Pitanja koja su privukla daleko najviše pozornosti bila su u vezi s „ostankom” u Uniji ili njezinim „napuštanjem”, ponajprije kada je riječ o Grčkoj i Ujedinjenoj Kraljevini.

To nisu manje važna pitanja koja ne zavređuju našu punu pozornost, no nije riječ ni o pitanjima koja bitno utječu na svakodnevne živote ljudi. Da su državnici uvidjeli i branili prave zasluge i potencijal EU-a u pružanju pomoći ljudima, postignuti rezultati bili bi puno povoljniji i interesantniji. Prisjetimo se samo uvođenja jedinstvenog tržišta kao primjera kako je pozitivan i ambiciozan program oživio interes javnosti.

U današnjem svijetu koji se sve više globalizira poteškoće u pravilu ne poznaju nacionalne granice. Dogovaranje na razini EU-a stoga je i dalje presudno te ne bismo trebali oklijevati kada je riječ o izradi ambicioznih projekata kojima ćemo EU približiti građanima.

Zanemarujući stvarnost globaliziranog svijeta u kojemu živimo akteri koji promiču vraćanje u nacionalne okvire žele da se povučemo u svoje male države u kojima bismo navodno našli najjednostavnije odgovore na najsloženija pitanja. Taj sporni pristup, koji nije utemeljen u stvarnosti, privlačan je zbog svoje iluzorne jednostavnosti i koči provedbu ambicioznog plana za EU i njegove građane.

Nova Komisija i goleme promjene oko nas potaknuli su nas da prionemo na posao. U izradi je plan ulaganja za poticanje gospodarskog rasta, izgledno je uspostavljanje energetske unije i jedinstvenog digitalnog tržišta, upravo je predložena nova migracijska politika, EU o Ukrajini govori jednim glasom, a Pariška konferencija o klimi bit će dodatna prilika za Europljane da o pitanjima u vezi s klimom imaju glavnu, a ne sporednu riječ.

Riječ je o upravo onim područjima u kojima EU na najbolji način može ostvariti rezultate za građane i tako im još jednom uliti povjerenje u EU.

Zajedno s tim potencijalno uzbudljivim programom uvelike je unaprijeđena demokratska predstavljenost u EU-u s obzirom na to da je tijekom posljednjih europskih izbora proveden postupak odabira glavnih kandidata ('Spitzenkandidat') prema kojemu se predsjednik Komisije sada odabire izravno na temelju rezultata tih izbora.

Europski vođe moraju iskoristiti taj zamah i u okviru dugoročne politike hrabro i vizionarski prednjačiti u ostvarivanju tih ciljeva. Taj se pristup ne može svoditi na upravljanje kriznim situacijama, što je bilo karakteristično za posljednje godine, čineći samo ono najosnovnije u nadi da je to dostatno. Krajnje je vrijeme da političari ostave po strani svoju ovisnost o rezultatima istraživanja javnog mnijenja koja im služe da tu i tamo iznađu kratkoročna politička rješenja te da umjesto toga ponovno prigrle pristup koji nalaže cjelovito bavljenje izazovima i prilikama radi ostvarivanja dugoročnih rješenja i ciljeva. Svjedoci smo razornih posljedica ponašanja političara koji se u nedostatku odlučnosti uplašeno osvrću oko sebe te tako drugim pogubnijim silama dopuštaju da vode glavnu riječ.

Ne zaboravimo da su mir, pomirenje te ponovna izgradnja Europe iz temelja ostvareni zahvaljujući smionom i dalekosežnom pristupu za koji su se zauzeli oci europske integracije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. rujan 2024 08:56