‘Dogodit će se i prije 20. siječnja!‘ Ekonomska sudbina čitave Europe sada je, izgleda, u rukama ovog čovjeka...

Nadolazeći trgovinski rat koji pokreće Donald Trump mogao bi gurnuti gospodarstvo eurozone iz "sporog rasta" u "punu recesiju", stajalište je nizozemske investicijske banke ING. Pritom ocjenjuju da bi recesija mogla početi "čak i prije nego što Trump položi prisegu 20. siječnja". Iako carine možda neće imati stvarni utjecaj na Europu do kraja 2025. godine, objašnjavaju, "obnovljena neizvjesnost i strahovi od trgovinskog rata mogli bi odvesti gospodarstvo eurozone u recesiju na prijelazu godine".

Ionako slabašne prognoze rasta eurozone se smanjuju, a brojni ekonomisti računaju koliko će se usporiti rast BDP-a u pojedinoj zemlji. Ipak, nisu svi scenariji tako pesimistični. U njemačkoj Berenberg banci računaju da bi eskalacija trgovinskih napetosti mogla smanjiti rast u 2025. godini za 0,3 postotna boda u eurozoni te 0,5 bodova u Njemačkoj.

Međutim, ocjenjuju i da bi veća potražnja u SAD-u, kao i jači dolar, mogli donijeti određene koristi europskoj ekonomiji. Stoga su tek neznatno smanjili godišnje prognoze rasta za iduću godinu, u eurozoni s 1,1 posto na jedan posto, a u Njemačkoj s 0,5 posto na 0,3 posto.

Novi službeni podaci, međutim, svakako nisu ohrabrujući za Njemačku: industrijska proizvodnja u rujnu je pala pet posto na godišnjoj razini (2,5 posto u odnosu na prethodni mjesec), a izvoz 1,7 posto. S druge strane, kineske tvornice nastoje preduhitriti Trumpove carine, pa već isporučuju više robe na glavna tržišta. U listopadu je kineski izvoz porastao najbržim tempom u više od dvije godine, 12,7 posto na godišnjoj razini, nadmašivši predviđanja ekonomista od 5,2 posto.

Ono što je jasno u slučaju Europe, ističu ekonomisti, Trump želi zatvoriti trgovinski deficit od 158 milijardi eura koji SAD ima s EU. Uz Njemačku, najviše bi bile pogođene Italija i Irska, koje najviše i izvoze u tu zemlju.

Kako će na nove okolnosti odgovoriti europska politika, teško je pretpostaviti, ali postoji prilično suglasje oko toga da će Europska središnja banka biti primorana obaviti "teški posao", da će ključne kamatne stope spuštati brže nego što je planirala kako bi smanjila cijenu zaduživanja.

Sada je već vrlo vjerojatno, smatraju u ING banci, da će novo smanjenje u prosincu iznositi 0,5 postotnih bodova i da će kamatna stopa banaka na depozite kod središnje banke do početka ljeta pasti na 1,75 posto. Prema kraju 2025. godine očekuju daljnje ublažavanje. Trenutačno depozitna kamatna stopa iznosi 3,25 posto.

Potpredsjednik ESB-a Luis de Guindos prvi je član Upravnog vijeća banke koji je govorio nakon što je Trump proglašen pobjednikom utrke za predsjednika SAD. Kazao je da će trebati vremena da se procijeni kako će Trumpova trgovinska politika utjecati na gospodarstvo.

Njegovo je mišljenje da ESB neće odmah reagirati: "Ono što ćemo učiniti jest da ćemo u naše projekcije uključiti trgovinsku politiku koju je najavila nova američka administracija. I uzet ćemo u obzir sve elemente. Trgovinska politika, plus kretanje potražnje, plus kretanje cijena energije." U svakom slučaju, ESB će u svoje izglede uključiti sve politike koje nova uprava objavi i zatim odlučiti kako će reagirati.

No, ako novoizabrani američki predsjednik primijeni uvozne carine kakvima je prijetio tijekom svoje kampanje, Luis de Guindos je prilično siguran da će globalno gospodarstvo "biti suočeno s potencijalno štetnim šokovima za rast i inflaciju". Proizvodnja bi bila slabija, pritisci na cijene jači, a uspostavljeni trgovinski tokovi poremećeni.

Nakon posljednjeg snižavanja kamatnih stopa u listopadu, tržišta su već očekivala da će negativni rizici za rast voditi njihovu daljnjem spuštanju kamatnih stopa i da će se vratiti na "neutralnu razinu", a koju ESB procjenjuje na oko dva posto. Inflacija je usporila brže nego što se očekivalo, ali usporilo je i gospodarstvo. Sada ostaje ključno kako ublažiti trgovinski rat.

Očekivanja su da će uskoro započeti burni razgovori između dužnosnika EU i Trumpova tranzicijskog tima o tome kako se carine mogu izbjeći. Budući povjerenik EU za trgovinu Maroš Šefčovič rekao je da će ponuditi "suradnju" izbornom pobjedniku, ali "zauzeti se za naše interese".