‘Dogovorili smo se s Ukrajinom, a onda je došao ‘čovjek s čudnom frizurom‘ i rekao - ne može!‘

Ruski predsjednik Vladimir Putin u četvrtak je održao tradicionalnu godišnju konferenciju. Nije započeo s ratom u Ukrajini nego je otvorio s stanjem ruskog gospodarstva.

- Važna je ekonomija, počnimo s njom usprkos provokativnim pitanjima, rekao je Putin na početku i dodao da je ekonomska situacija u zemlji stabilna i dodao da će ove godine rast BDP-a u Rusiji možda biti i 3,9 ili 4 posto.

Putin je potom dodao da je Rusija ispred Europe, a da su ispred Moskve po gospodarskom razvoju Kina, SAD i Indija.

- Eurozona spava, ali to ne znači da ne postoje nove ekonomske prilike. Prihodi stanovništva su rasli, ali imamo neke probleme s inflacijom, gospodarstvo se možda previše zagrijalo i središnja banka si je kao zahtjev postavila smanjenje inflacije.

Ruski je predsjednik potom krenuo pričati o identitetu njemačkog naroda ili identitetu Europe, a čini se da bi ovakvih skakanja s teme na temu moglo biti još.

- Nama treba suverenost obrazovanja i tehnološka suverenost, rekao je Putin na što su voditelji dodali da su građani za predsjednika postavili najviše pitanja vezanih uz ekonomiju, od cijene ribe i maslaca pa do cijena goriva.

Vidimo da su u samo tjedan dana značajno porasle cijene povrće, čak i 40 posto, rekao je ruski predsjednik. Dodao je da rast cijena treba gledati i u svjetlu rasta prihoda, za koje tvrdi da su veće.

Inače, prošle godine u ovo vrijeme Putin je bio prisiljen uputiti rijetku ispriku zbog rasta cijena jaja. Godinu dana kasnije, rastuća cijena maslaca potaknula je krađe u nekim supermarketima.

Inflacijska očekivanja kućanstava, ključna mjera za središnju banku, ovog su mjeseca dosegla najvišu razinu u ovoj godini. Grigorij Zakurajev, tvornički radnik, rekao je Reutersu da 1.000 rubalja u supermarketu vrijedi mnogo manje nego prije tri godine. “Sve je poskupilo”, rekao je.

‘Blizu smo ciljeva u Ukrajini‘

Putin se kasnije i osvrnuo na rat pa rekao da su ruske snage sve bliže ispunjavanju svojih glavnih ciljeva na bojištu u Ukrajini te da svakodnevno preuzimaju kontrolu nad značajnim dijelom teritorija.

Odgovarajući na pitanja koje mu tradicionalno telefonski direktno postavljaju ruski građani, Putin je rekao da ruske snage napreduju uzduž cijele linije fronte.

- Moram reći da se situacija dramatično mijenja (...) snage napreduju duž cijele linije fronte. Svaki dan, rekao je Putin. Vojni analitičari tvrde da Rusija napreduje u istočnoj Ukrajini najbržim tempom od 2022.

- Naši borci vraćaju kvadratne kilometre teritorija‘, istaknuo je Putin. - Vode se teške borbe i besmisleno je nagađati što je pred nama, ali mi se krećemo prema rješavanju naših primarnih zadaća koje smo zacrtali na samom početku specijalne vojne operacije, dodaje Putin.

Ruski je predsjednik također rekao da se Zapad ne može suprotstaviti novoj ruskoj balističkoj raketi Orešniku. Riječ je o projektilu koje je Rusija u studenom ispalila na Ukrajinu, a Putin je tada ustvrdio da Orešnik leti brzinom od 2,5-3 kilometra u sekundi - 10 puta brže od brzine zvuka. Ruski je predsjednik čak izazvao Zapad na duel.

- Odaberite metu u Kijevu i dovedite zapadnu protuzračnu obranu pa da vidimo može li je presresti Orešnika. Za nas bi to bilo interesantno - rekao je Putin.

‘Ne znam kad ćemo vratiti Kursk‘

Međutim, ruski je predsjednik rekao da ne zna kada će točno Rusija biti gospodar Kurske oblasti, pogranične regije koju su Ukrajinci djelomično okupirali.

- Iz vojne perspektive, upad Ukrajine u Kursku oblast nema smisla. Za sigurno, mi ćemo je se otarasiti - rekao je Putin te dodao da kada bi izrekao neki datum, da bi ruski vojnici pokušali ostvariti taj cilj bez vođenja računa o svojim životima. Ruski je predsjednik ustvrdio da će se sva uništena infrastruktura u toj regiji ponovno izgraditi..

Putin je rekao da "ne zna" je li Zapad notirao da je Rusija promijenila svoju nuklearnu doktrinu te da će napad zemlje koja nema nuklearno oružje na Rusiju, ako ta zemlja uživa potporu zemlje s nuklearnim oružjem, smatrati zajedničkim napadom. Ruski je predsjednik dodao da Rusija smatra da smije upotrijebiti nuklearno oružje protiv zemlje i zemalja koje joj zaprijete.

O Siriji i Trumpu

Govoreći o temi Sirije i padu režima Bašara al-Asada, rekao je da su snage bivšeg predsjednika napustile svoje položaje bez otpora, što objašnjava brzinu poraza. Tvrdi i da poraz Sirije ne predstavlja poraz Rusije.

Putin je odgovorio i na pitanje Keira Simmonsa s NBC Newsa, koji je ruskom čelniku rekao da će Moskva, kad se sastane s novoizabranim predsjednikom Trumpom, imati slabiju poziciju u pregovorima.

- Ne znam kad ću se susresti s Trumpom, ali sam spreman. Što se tiče vašeg komentara o mojoj slabosti - oni koji vas plaćaju žele da budem slab, poručio je Putin.

Odgovorio je i na pitanje je li spreman na kompromis oko primirja.

- Politika je umijeće kompromisa, Rusija je uvijek bila spremna na pregovore.

Tvrdi da je 2022. godine s Kijevom postignut dogovor, ali je Boris Johnson - kojeg je nazvao "čovjekom s čudnom frizurom" - zabranio Ukrajini da sklopi mir.

Rusija je, inače, još početkom ove godine optužila Johnsona za propast pregovora.

Podsjetimo, tijekom pregovora Rusije i Ukrajine u proljeće 2022. u Turskoj pojavio se problem u predloženom članku 5 sporazuma, to je Communiqué iz Istanbula. U njemu je stajalo da će, u slučaju još jednog oružanog napada na Ukrajinu, "države jamci" koje bi potpisale ugovor - Velika Britanija, Kina, Rusija, Sjedinjene Države i Francuska - stati u obranu Ukrajine. Na užas Ukrajinaca, došlo je do ključnog odstupanja. Rusija je ubacila klauzulu da sve države jamci, uključujući Rusiju, moraju odobriti odgovor ako Ukrajina bude napadnuta. To je značilo da je Moskva mogla ponovno napasti Ukrajinu i zatim staviti veto na bilo kakvu vojnu intervenciju u ime Ukrajine. Bio je to naizgled apsurdan uvjet koji je Kijev odbacio kao kršenje dogovora.

- Nakon toga nismo imali interesa nastaviti razgovore, rekao je jedan član pregovaračkog tima.