Dok u Ukrajini bjesni rat, u svemiru zajedno žive Amerikanci i Rusi: To otvara dva teška pitanja

Posljedice ruske invazije na Ukrajinu zbog koje su joj Europa i saveznici uveli oštre sankcije za sad se jedino ne osjećaju 400-tinjak kilometara iznad naših glava na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS).

Na ISS-u su trenutno Amerikanci Mark Vande Hei, Raja Chari, Thomas Marshburn i Kayla Barron, Nijemac Matthias Maurer, te dvojica ruskih astronauta Anton Škaplerov i Pjotr Dubrov. Američki i ruski tim "i dalje razgovaraju, surađuju i rade baš kao i prije tri tjedna", vijesti su iz svemira.

Astronauti se i dalje javljaju na svojim društvenim mrežama, bez ikakvih političkih poruka, nego uobičajeno kao i do sad - s prekrasnim prizorima iz svemira.

"Zora, uhvaćena prije nekoliko minuta. A vidimo ih 16 puta dnevno. Svaka je jedinstvena", napisao je Škaperlov uz fotografiju na svom Instagramu.

Rusija je potrebna za dobar rad ISS-a jer se njegov pogonski sustav, koji omogućuje podešavanje putanje, oslanja na ruske rakete.

No, kako rat u Ukrajini traje i ne čini se da skoro završiti, prijeti opasnost da bi Rusija mogla napustiti Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS) - satelit veličine nogometnog igrališta u kojem se trenutno nalazi nekoliko astronauta - i dopustiti joj da se sruši na Zemlju.

Dva teška pitanja

Ovo otvara dva teška pitanja. Prvo, može li Rusija jednostavno baciti ISS na planetu? I drugo, bliži li se kraju posthladnoratovska era svemirske suradnje između Rusije i SAD-a?

"Rad na Međunarodnoj svemirskoj stanici nastavit će normalno čak i usred rata u Ukrajini. Tim Međunarodne svemirske postaje nastavlja sigurno provoditi istraživačke operacije u niskoj orbiti Zemlje. Tekući radovi na stanici se nastavljaju, uključujući i rad na odvozu posade u orbitalnu ispostavu i njihovom sigurnom vraćanju na Zemlju", priopćila je NASA.

U radu te stanice sudjeluje 15 država, sa SAD i Rusijom kao vodećim partnerima. Stanica se sastoji od 16 useljivih modula, od kojih je šest omogućila Rusija, osam Sjedinjene Američke Države, a ostatak Japan i Europska svemirska agencija.

Astronaut Vande Hei trebao bi se vratiti na Zemlju 30. ožujka, koristeći rusku letjelicu Sojuz. Ako se povratni let Sojuza odvije kako je planirano, Škaplerov i Dubrov također odlaze kući.

Vande Hei bi time trebao postići novi američki rekord s 355 uzastopnih dana boravka u svemiru. Prvobitno se trebao vratiti lani u rujnu, ali je njegova misija produžena kako bi se smjestio ruski redatelj i glumica koji snimaju film na svemirskoj stanici.

Ako se zbog rata u Ukrajini nešto promijeni i njegov povratak odgodi, to neće biti prvi put da ruska politika nekoga drži na visini duže nego što se očekivalo. U svibnju 1991. godine, sovjetski astronaut Sergej Krikalev ukrcao se na svemirsku stanicu Mir i vratio se kući tek u ožujku 1992., a njegov je povratak odgođen zbog pada sovjetske vlade.

Zasad sve miro, ali...

Unatoč tome što se u svemiru za sad sve čini mirno, Američka svemirska agencija ipak radi na rješenjima koja će omogućiti da ISS ostane u orbiti i bez ruske pomoći.

"Na operativnoj razini nemamo nikakvih naznaka da naši kolege ne bi sudjelovali u nastavku operacija koje se vode na ISS-u", istaknuli su.

Prošlog tjedna, u nizu provokativnih objava na Twitteru, ravnatelj ruske svemirske agencije Dmitrij Rogozin optužio je Washington da želi uništiti suradnju na ISS-u. Bez Rusije "tko bi spasio ISS od nekontroliranog skretanja s putanje i od pada na SAD ili na Europu?", napisao je prilično prijeteći.

Vlasnik SpaceX-a Elon Musk uzvratio je tek objavom slike s logom svoje kompanije.

Rogozinove riječi sugeriraju da bi, bez ruskog raketnog programa Sojuz, koji bi navigirao svemirsku stanicu, ona skrenula iz orbite i pala na Zemlju uslijed gravitacije. Međutim, svaka svemirska kapsula za posjetu ISS-u koja služi za opskrbljivanje Stanice dodatnim gorivom istu može zadržati na njenom kursu, odnosno putanji. Među njim je i SpaceX-ova kapsula Crew Dragon koja je to i učinila nekoliko puta.

Ruska svemirska agencija Roskosmos priopćila je tijekom vikenda da će na to odgovoriti obustavom lansiranja iz baze Kouroua u Francuskoj Gvajani.