„Oni su nama došli i počeli istraživati i kopati neke rupe. I nama seljacima je to dobro došlo, oni dobro plaćaju za zemlju. To je bilo 2014. ili 2015. godine. Meni tada još nisu došli, ali jesu susjedima iz okolice“, priča Živana Šakić (naslovna fotografija) iz sela Gornje Nedeljice, piše Deutsche Welle.
Pa nastavlja:
„I godinama nakon toga, oni su nama pričali lijepe priče kako ćemo mi dobro zaraditi, kako je pronađena dobra ruda, kako to nije otrovno. A mi im kažemo: ’Pa ne pravite vi nama kupaonicu, nego rudnik'. Taj rudnik – litij i borna kiselina – to je opasno. A oni su počeli govoriti kako ćemo se mi obogatiti i počeli su nam nuditi dobre cijene".
U lipnju ove godine, Živana Šakić sa svim članovima obitelji se pakira. Za kuću od 200 kvadrata i nešto više od hektara zemlje dobila je 200.000 eura. Rok za selidbu - 28. kolovoz. „Sad se osjećam prevarenom. I kajem se. Ima li ljepšeg od ovoga?“, tužno će Živana.
Zajedno s njezinom kućom, do sada su u tom mjestu prodane 34 od 83 kuće.
Utjecaj rudnika na stočarstvo
Odmah izvan granice koja označava „okvir” u kojem je planiran rudnik tvrtke Rio Tinto, nalazi se veliko imanje Predraga Đurića s pogledom na zelenu dolinu Jadra. Predrag ima 40 grla stoke, 20 muznih krava i priplodne junice. Proizvodi 120.000 litara mlijeka godišnje, a 40 hektara zemlje obrađuju svi članovi obitelji, njih šestero.
Predrag strahuje da će uskoro imati pogled na rudnik: „Za ovih 40 grla stoke treba pripremiti ogromnu količinu hrane. Kako će utjecati taj rudnik, hoće li tu dođi do slanih kiša, mi to ne znamo. I kako ćemo mi pripremati hranu za stoku? Ali ako nema dovoljno hrane, ne možeš držati ni stoku, ne možemo se više time baviti."
Predrag kaže da je najgori scenarij koji mu se može dogoditi, budući da nije „uplaniran” u područje rudnika, da zbog rada rudnika i mogućeg zagađenja zemljišta s obitelji bude morao napustiti imanje.
„Ja u svojim godinama ne mogu učiti novi zanat. Moja žena, moja majka i otac, također. A što s djecom? Djeca da negdje budu jeftina radna snaga umjesto da ostanu na svom imanju i da se bave poljoprivredom i da žive od toga? Mi živimo od toga i plaćamo državi sve obveze.
Doprinosimo državi, a ne iznosimo novac na neke otoke ili ne znam gdje. Što će biti s nama, to nitko ne zna", kaže Predrag. I dodaje: „Nisu ugrožene samo domaće životinje i moje krave, u dolini Jadra živi rijetki europski dabar, 20 obitelji. Kako će njih zaštititi?"
Predragu nitko nije ponudio novac za kuću i imanje, jer ne spada u zonu rudnika. Pitamo ga što bi radio u slučaju da mu ponude. „Ne znam, stvarno ne znam. Ja sam baš protiv toga i stvarno se nadam da će ljudi shvatiti da je ovo veliki problem. Sve se nadam da će se netko urazumiti i da će to stati“, kaže naš sugovornik dodajući da će rudnikom izravno biti pogođeno ukupno 22 sela.
„Nikad nam nisu objasnili što oni tu rade"
Jedan od najglasnijih protivnika rudnika, Milorad Đurđević, kaže da je dolina Jadra othranila tisuće mještana iz okolnih sela, jer u okolici nema drugog obradivog zemljišta. Kompanija Rio Tinto zauzet će 300 hektara te zemlje, a odnedavno se spominje i 140 hektara šume Štavice, što će, vjeruju lokalni aktivisti, tek biti objavljeno javno.
„Nama za ovih 18 godina nitko nikada iz lokalne uprave ili bilo odakle nije došao da nam pojasni tko nam je na terenu, i što oni rade na ovom terenu", kaže Milorad za DW. „Trebalo bi valjda angažirati stručnjake da pa da nam se pojasni: neka stručnjaci iz poljoprivrede kažu kolika je zarada, koliki su porezi, prihodi. A onda, stručnjaci za rudarstvo da mi fino kažu o čemu se radi – pričaju o 50 godina eksploatacija, postoje i mogućnosti nesreća.
Nije samo ovaj dio ugrožen, ugrožen je cijeli riječni sliv, jadarski, posavski, Mačva, dio Semberije, dio Posavo–Tamnave, Pocerina, sve je ugroženo! Ovdje će svakodnevno prevoziti klorovodične kiseline i sumporne kiseline. Vlakovi tim našim prugama prolaze kroz naseljena mjesta“, kaže Milorad Đurđević.
On dodaje da ne krivi mještane koji su prodali to što su imali. Nekima je to dobrodošlo, jer nikada nisu imali novca, a neki tu nisu ni živjeli. „Pitanje je kako bih i ja odlučio, novac je moćan argument. Ne krivim ja nikoga, ali se borimo da to ne bude na štetu svih", kaže Milorad.
Rio Tinto – transfer na „zeleno poslovanje"
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić međutim, već dugo u medijima tvrdi da tu nema nikakve štete i da će novi rudnik donositi milijarde eura Srbiji. On vjeruje da jedinu štetu mogu napraviti protesti ekoloških aktivista koje ugrožavaju ostanak investitora i dolazak novih. Vučić je rekao i da projekt Rio Tinta za sada podrazumijeva samo izgradnju rudnika i tvornice za preradu rude, ali da, dok se ne napravi i tvornica baterija za električne automobile, neće biti ni bušenja.
Jedno je sigurno, dolina Jadra u okolini Loznice je rangirana kao jedno od najbogatijih ležišta litija na svijetu zbog visoke koncentracije litija i bora po toni iskopane rude, ističe u svom odgovoru za DW Andrea Radonjić u ime kompanije Rio Tinto. Prema njezinim riječima, rezerve jadarita mogu zadovoljiti značajan dio potražnje za litijem, najtraženijom sirovinom na svijetu.
Kako je aktivistima ekologija najjači adut protiv ovog rudnika, Andrea Radonjić upravo to ističe kao adut na njihovoj strani: „Litij spada u najtraženije sirovine na svijetu, s obzirom na njegovu ulogu u sve aktualnijoj borbi protiv klimatskih promjena, transfer na 'zeleno poslovanje'. U EU se konstantno pooštravaju mjere u vezi s emisijom ugljičnog dioksida, zbog čega se u idućim godinama očekuje ekspanzija električnih i hibridnih automobila.
Službene prognoze Europske komisije predviđaju da tržište baterija u EU bude na razini od 250 milijardi eura godišnje već 2025. godine, kao i da će potražnja za litijem skočiti 20 puta do 2030, i nevjerojatnih 58 puta do 2050. Imajući u vidu sve navedeno, jasno je koliko je ovo ležište značajno na globalnoj razini“, kaže Radonjić za DW.
Istovremeno, domaći stručnjaci tvrde da njihova proizvodnja ne bi zadovoljila svjetsku potražnju, već samo potrebe Rio Tinta.
„Opasnost za sve, a najviše za vlast"
U Rio Tintu kažu da će studija o utjecaju na okoliš, na čijoj izradi radi preko 100 stručnjaka, trajati do konca ove godine. Nakon toga slijedi investicijska odluka. Ukoliko bude odobrena, tvrde da će izgradnja rudnika u skladu s najvišim standardima zaštite okoliša trajati četiri godine. I oni kažu da će Srbija, samo od izravnih prihoda, od rudnika dobiti više od tri milijarde dolara.
I lokalni i ostali ekološki aktivisti, međutim, ističu da će se boriti protiv rudnika. Aleksandar Jovanović Ćuta iz udruženja „Obranimo rijeke Stare planine“, koji je inače najavio i sudjelovanje ekoloških aktivista na beogradskim izborima, tvrdi da će projekt „Jadar", koji je po njemu opasnost za sve, najviše biti opasan za vlast. Zato smatra da referendum koji je predsjednik Srbije najavio, vladajućoj stranci ipak ne odgovara, piše Deutsche Welle.
„Kao i do sada kada je riječ o nasilnom otimanju prirode, njezinoj devastaciji i protjerivanju ljudi, nakon širokih rasprava o zakonitosti, utjecaja na prirodu, na kraju se sve svede na to kada se pojavi ta prokleta mehanizacija. Dakle na fizički otpor. Takvih scena je bilo mnogo na Staroj planini, a što se Loznice tiče, lako je zamisliti kolone dragovoljaca iz čitave Srbije koji se kreću put Loznice da brane ono što pripada svima nama“, kaže za DW Jovanović.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....