DRUGI ČOVJEK AMERIKE STIŽE U ZAGREB Joe Biden na poziv predsjednice dolazi obnoviti utjecaj SAD-a na prostor Jugoistočne Europe!

ZAGREB - Joe Biden, potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država, 25. studenoga dolazi u posjet Zagrebu, objavila je Bijela kuća. Sudjelovat će na sastanku procesa Brdo-Brijuni koji su osmislili Zagreb i Ljubljana 2013. godine, a domaćin će biti hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Riječ je o kruni ovogodišnjih vanjskopolitičkih koraka hrvatske predsjednice, među kojima se u nizu posjeta ističu boravak u Kini i razgovor s predsjednikom Xi Jinpingom, zatim zapažen nastup tijekom početka zasjedanja Opće skupštine UN-a koji je okrunjen govorom odmah nakon pape Franje i brojnim bilateralnim susretima, između ostalih i s američkim predsjednikom Barackom Obamom. Upravo je u New Yorku hrvatska predsjednica formalno pokrenula ideju formiranja osovine Baltik - Jadran - Crno more, koja podrazumijeva aktivnu suradnju Hrvatske i zemalja Višegradske skupine, Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske.

U međuvremenu je hrvatska predsjednica, zajedno sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom, pokrenula snažnu inicijativu da Sjedinjene Američke Države obnove svoj interes za prostor Jugoistočne Europe i u tome su uspjeli pa će jedan od ključnih ljudi sadašnje američke administracije i Demokratske stranke, izuzetno ugledan bivši senator i dobar poznavatelj zbivanja u Hrvatskoj susjednoj regiji, biti gost na sastanku predstavnika država sudionika procesa Brdo-Brijuni. Najavljen je dolazak svih predsjednika, pa tako i Tomislava Nikolića iz Srbije.

Sastanak se neće primarno baviti bilateralnim pitanjima Hrvatske i SAD-a (iako nije isključeno da predsjednica Grabar Kitarović i potpredsjednik Biden i o tome razgovaraju), ni trenutačnim problemom s migrantima. Cilj je ovog sastanka geostrateška rasprava, dakle vraćanje interesa najveće svjetske sile za rješavanje gorućih problema u Jugoističnoj Europi. Naime, kako je to u svojoj redovitoj kolumni u Jutarnjem listu jučer napisao Janusz Bugajski, jedan od ključnih problema rastuće nestabilnosti u hrvatskom susjedstvu je gubitak interesa međunarodne zajednice za taj prostor, posebno SAD-a. Dovoljno se, naime, prisjetiti kako je rat na prostoru bivše Jugoslavije bio priveden kraju nakon snažnijeg angažmana Washingtona koji je Hrvatskoj pružio potrebnu podršku za provedbu akcija oslobađanja okupiranog područja, a zatim doveo sve strane iz BiH za stol kako bi se dogovorio Daytonski sporazum. Mnogi u tom kontekstu zaboravljaju da je u tom razdoblju dogovoren i Erdutski sporazum koji je omogućio mirnu reintegraciju Hrvatskog podunavlja, što je jedna od najuspješnijih mirovnih operacija u povijesti UN-a.

Washington je, pak, nakon izbora Baracka Obame bio suočen s nizom unutarnjih problema koji su došli kao posljedica financijske krize, zatim je donesena nova sigurnosna strategija koja je interes SAD-a s Atlantika prebacila na Pacifik, da bi konačno došlo do Arapskog proljeća. Sve je to prostor hrvatskog susjedstva uklonilo iz fokusa američke politike i stoga je izuzetno važno što se SAD vraća u regiju na poziv hrvatske predsjednice.

Ključne teme razgovora bit će pitanje stabilizacije Jugoistočne Europe politički i sigurnosno. Tu se ističe pitanje podrške euroatlantskom putu svih zemalja u regiji kao prioritet jer se pokazalo da je to ključni proces koji vodi stabilnosti. Osim toga, treba se suprotstaviti mogućem jačanju islamizacije u regiji, koja je vidljiva na Kosovu, u BiH, a dijelom i u Albaniji i Makedoniji.

Konačno, treba otvoriti i pitanje negativnog utjecaja Rusije u regiji koji se vidi i u pokušaju da se zaustave težnje Crne Gore za pridruživanjem NATO-u.

Dakle, u Zagrebu će se održati jedan od ključnih sastanaka koji bi trebao blagotvorno djelovati na smirivanje problema u regiji, a sasvim je jasno da će Washington, zajedno s EU gdje bi vodstvo trebali imati Hrvatska i Slovenija, nakon ovog sastanka više energije posvetiti regiji. To je za Hrvatsku više nego dobrodošlo jer je najgore imati nemirno susjedstvo koje tjera kapital i investicije.