Dužnosnici EU i SAD-a stižu u novu posredničku misiju u Bosnu i Hercegovinu

Dužnosnici diplomacija SAD i Europske unije stižu ovog tjedna u BiH kako bi pokušali posredovati u rješavanju političke krize koja već mjesecima potresa tu zemlju, dok visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt istodobno traži priliku pred državnim parlamentom obrazložiti svoje stajalište o tome.

Iz Delegacije Europske unije u BiH potvrđeno je kako glavna ravnateljica europskog odjela službe za vanjske poslove Unije (EEAS) Angelina Eichhorst u srijedu dolazi u Sarajevo zajedno s posebnim američkim izaslanikom Matthewom Palmerom.

Eichhorst je bila prva dužnosnica EU koja je izravno kontaktirala čelnike ključnih političkih stranaka u BiH nakon što su šefovi država ili vlada EU potkraj prošlog tjedna razmatrali trenutačno stanje u BiH izražavajući zabrinutost razvojem događaja.

Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković tada je kazao kako je svoje europske kolege upozorio na stanje u BiH i na tenzije koje postoje, odnosno na djelovanje Milorada Dodika, za kojega je istaknuo kako svojim najavama šalje poruke destabilizacije BiH.

- Hrvatska se zalaže za jedinstvenu BiH, za njenu samostalnost, suverenost i kvalitetno funkcioniranje, ali isto tako sam vrlo jasno naglasio da EU treba pomoći, zajedno s našim partnerima, a tu prije svega mislim na SAD, da se postigne pravovremeni dogovor o reformi izbornoga zakonodavstva te da na izborima koji će biti točno za godinu dana Hrvati kao jedan od tri konstitutivna naroda budu legitimno i ravnopravno zastupljeni u najvišim institucijama BiH - kazao je tada Plenković.

Eichhorst je gotovo identične ocjene u odvojenim telefonskim razgovorima u nedjelju prenijela predsjedniku HDZ BiH Draganu Čoviću, Stranke demokratske akcije (SDA) Bakiru Izetbegoviću te Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Miloradu Dodiku.

- Istaknula je potrebu da se prestane s razdornom i provokativnom retorikom i djelovanjem. To se odnosi i na preispitivanje jedinstva, suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje. Ponovila je nedvojbenu opredijeljenost Europske unije i potporu EU perspektivi BiH kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje, ističući da je što raniji dogovor o ustavnoj i izbornoj reformi od najveće važnosti - navodi se u priopćenju dostavljenom medijima.

Američki izaslanik Matthew Palmer, koji je ranije bio posebni izaslanik za zapadni Balkan, sada ima zadaću baviti se isključivo reformom izbornog sustava u BiH.

On i Eichhorts zajedno su već bili u Sarajevu u srpnju, u prvoj zajedničkoj posredničkoj misiji, no tada nije bilo nikakvih rezultata. Jedini novi prijedlog o kojemu se tada razgovaralo bila je sugestija iz Washingtona da bi se problem provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava mogao riješiti uklanjanjem etničkih prefiksa uz titule tri člana Predsjedništva BiH, no za to nije bilo razumijevanja ni u HDZ-u kao ni u SNSD-u.

HDZ BiH i SDA od tada su ostali na podjednako udaljenim pozicijama, pri čemu vladajuća hrvatska stranka inzistira na uspostavi dvije izborne jedinice unutar Federacije BiH, dok SDA to odbija smatrajući takav prijedlog korakom ka daljnjim etničkim podjelama.

Uoči nove posredničke misije Eichhorst i Palmer, dužnosnik HDZ-a i predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara kazao je kako je pozitivno što su SAD kao najvažniji međunarodni akter na prostoru BiH imenovale izaslanika, ali je razočaravajuće što do danas nije bilo konkretnih poteza, a izbori planirani za listopad naredne godine se bliže.

- Mi smatramo da bez odluke o legitimnom predstavljanju nema uvjeta za demokratske izbore - kazao je Čavara u intervjuu za "Nezavisne novine" optuživši pritom SDA da pokušava "izgurati Srbe i Hrvate iz razgovora".

Visoki predstavnik za BiH Schmidt do sada je krizu u zemlji, u kojoj ima ovlasti nametati odluke i smjenjivati dužnosnike, komentirao krajnje oprezno. Iz njegova ureda zatražili su od čelnika državnog parlamenta da osiguraju da on do kraja ovog tjedna pred zastupnicima obrazloži svoja stajališta i pojasni što kani učiniti.

Zastupnici iz Dodikovog SNSD-a odmah su najavili kako na takvoj sjednici parlamenta neće sudjelovati jer ne priznaju Schmidta kao visokog predstavnika, a uz to i dalje provode odluku Narodne skupštine RS o bojkotiranju sudjelovanja u radu središnjih tijela državne vlasti.