Dva najveća proizvođača štetnih plinova dogovorila suradnju: ‘Njihov zaokret kasni, ali ovo je dobra vijest‘

Sjedinjene Države i Kina, dva najveća proizvođača štetnih plinova na svijetu, neočekivano su izdale deklaraciju o zajedničkoj borbi protiv klimatskih promjena. Njihova deklaracija, objavljena dva dana prije završetka UN-ove konferencije o klimatskim promjenama Cop26 u Glasgowu, ne sadrži nikakve konkretne detalje, no činjenica da su se dvije politički trenutno suprotstavljene zemlje složile oko nečega kod mnogih je probudila "blagi optimizam" o budućnosti svijeta.

Aktivisti osuđuju summit 200-tinjak lidera zemalja, biznisa, NGO-a i vjerskih zajednica kao beskorisno naklapanje, ali najavu suradnje Pekinga i Washingtona, i otvaranje komunikacijskog kanala usred snažnih tenzija, i oni su doživjeli kao tračak nade iako su u izjavama bili suzdržaniji.

"Uvijek je dobra vijest da su se dva najveća svjetska proizvođača štetnih plinova dogovorila o suradnji, ali njihov zaokret u tom pitanju dobrano kasni. Ova kriza riješit će se samo ako SAD i Kina krenu prema istom cilju - hitnom smanjenju emisija kako bi se postigao cilj o zagrijavanju od 1,5 Celzijevih stupnjeva, koje su znanstvenici utvrdili kao prihvatljivo u ovim okolnostima", poručila je Jennifer Morgan iz Greenpeacea.

Politički lideri bili su mnogo velikodušniji u pozdravu deklaracije koja je "dala novu energiju globalnim pregovorima" za držanje globalnih temperaturu ispod opasnih razina. António Guterres, glavni tajnik UN-a, nazvao je deklaraciju "važnim korakom u pravom smjeru". Laurence Tubiana, bivši francuski ambasador za klimatske promjene, rekao je kako to pokazuje "da sve zemlje mogu surađivati kako bi se suočile s klimatskom krizom".

Ova deklaracija rezultat je direktnih pregovora Xie Zhenhua, kineskog posebnog predstavnika za klimatska pitanja, i Johna Kerryja, njegova američkog kolege. "I jedni i drugi vidimo da je problem klimatskih promjena egzistencijalan i jako težak", poručio je Xie. "Kao dvije glavne sile moramo preuzeti odgovornost te surađivati međusobno i s drugima kako bismo riješili ovo pitanje", poručio je Xie Zhenhua. U sporazumu se navodi da će zemlje pokušati osnažiti svoje planove za smanjenje emisija. Kina je pristala postupno smanjiti potrošnju ugljena u okviru svog 15. petogodišnjeg plana, koji počinje od 2026. godine.

John Kerry, predstavnik Sjedinjenih Država, istaknuo je da je deklaracija rezultat 30 sastanaka s kolegom, ali i niza rasprava u Glasgowu. "Ovime dva najveća gospodarstva pristaju podići klimatske ciljeve u ovom, presudnom desetljeću", poručio je Kerry.

Nekoliko stručnjaka ističe da je novi pakt ipak mnogo slabiji od onog između Kine i Sjedinjenih Država iz 2014. godine o zajedničkom smanjenju emisija štetnih plinova, a to je bio dogovor koji je doveo do Pariškog klimatskog sporazuma 2015. s gotovo 200 potpisnika. U međuvremenu je bivši američki predsjednik Trump povukao američki potpis, a ni ostali se nisu držali dogovora.

"Ovo nije trenutak poput onoga u 2014., ali je u mnogočemu ipak korak naprijed s obzirom na trenutnu geopolitičku situaciju", smatra Thom Woodroofe, bivši diplomat i suradnik na Institutu Asia Society Policy, koji radi na američko-kineskoj klimatskoj suradnji. "To znači da intenzivni dijalog dviju zemalja o klimi sada može prijeći u suradnju", rekao je Woodroofe. "Ovo je dobra vijest. Ali pod hitno nam trebaju hrabriji klimatski ciljevi i vjerodostojna provedba", komentirao je Manish Bapna, predsjednik Vijeća za obranu prirodnih resursa, okolišne organizacije sa sjedištem u Washingtonu.

Kako navodi New York Times u svojoj analizi, sporazum ne obvezuje Kinu da smanji fosilne emisije prije 2030. godine. Kina je već najavila da će to učiniti, ali nije odredila datum, a američka strana nastoji da za to jasno potvrde raniji rok.

"Mnogo smo rasprava vodili oko vrhunca emisija", rekao je Kerry inzistirajući da je sporazum pogurao Kinu u smjeru skorašnjeg lomljenja krivulje emisija prema dolje.

Kina se sporazumom nije obvezala pridružiti globalnom obećanju o metanu koje je američki predsjednik Joe Biden objavio prošlog tjedna, piše New York Times, u kojem je više od stotinu zemalja pristalo srezati globalne emisije metana za 30 posto do 2030. godine.

Kineski predstavnik Xie rekao je da će Kina izraditi vlastiti nacionalni plan za rezanje emisija metana.