DVA PRASCA ZA KAJAK, VRUĆA PECIVA ZA ONLINE TEČAJ Pacifička otočna država vratila se robnoj razmjeni nakon što je njihova ekonomija nastradala

Dva prasca za jedan kajak, taksi vožnja u zamjenu za svježe proizvode, vruća peciva za online tečaj, stari tepih za profesionalno fotografiranje, sjeme povrća za domaću pitu i čišćenje dvorišta za molitvu.

Ovo su samo neki od primjera stotina razmjena koje se obavljaju diljem Fijija otkako je prije nekoliko tjedana otvorena Facebook stranica 'Barter for Better Fiji' ('Razmjena za bolji Fiji'). Stranica je odgovor na nagli pad zaposlenosti uslijed pandemije koronavirusa. Sada stranica ima više od 100.000 članova što je doista mnogo za zemlji koja ima 900.000 stanovnika, piše Guardian.

'Osnovni razlog pokretanja stranice bila je pomoć i rješenja u novonastaloj ekonomskoj situacijji', kaže Marlene Dutta, poslovna konzultantica.

'Mnogim ljudima diljem Fijija bit će jako teško doći do novca, a još teže rastegnuti ga na čitav mjesec. Ideja je bila stvoriti mjesto na kojem ljudi mogu dobiti ono što trebaju, a da ne moraju trošiti novac te pomoći stanovnicima da zadrže gotovinu za plaćanje računa, režija, prijevoza i ostalih stvari za koje im je novac neophodan.

Sistemi robne razmjene doživljavaju pravi procvat diljem Pacifika, a slične Facebook stranice otvorene su u Tongi ('Barter for Change'), na Samoi ('Barter for Better Samoa' i 'Le Barter Samoa') i na Vanuatuu (' Barter for Nambawan Life Vanuatu') jer se te zemlje suočavaju s velikim ekonomskim problemima uslijed pandemije.

Zatvorili granice

Pacifička regija uglavnom je pošteđena Covida-19. Prema službenim podacima, slučajevi zaraze zabilježeni su u samo šest zemalja i teritorija – Sjeverni Marijanski otoci, Papua Nova Gvineja, Fiji, Francuska Polinezja, Guam i Nova Kaledonija – koje su ukupno zabilježile 260 oboljelih i sedam umrlih.

Međutim, većina je pacifičkih zemalja zbog koronavirusa zatvorila svoje granice te sada osjećaju posljedice otkazivanja međunarodnih letova. Međunarodni monetarni fond tim zemljama predviđa smanjenje gospodarskog rasta od 2,7 posto te pad turizma od čak 40 posto.

Na Fijiju je čak 40.000 ljudi – skoro pet posto stanovništva – izgubilo poslove zbog koronavirusa, i to uglavnom u turizmu.

Turizam, uglavnom iz Australije i Novog Zelanda, čine 34 posto BDP-a te zemlje. I dok je vlada Fijija najavila razne mjere pomoći, mnoge obitelji teško spajaju kraj s krajem.

Maca T. Tabuya, pastorica u mjestu Nadiju, obavila je već devetu razmjenu kako bi pomogla obiteljima u nevolji.

'U početku sam razmjenom dolazila do stvari koje trebaju meni, no sada razmjenjujem stvari kako bih pomogla ljudima jer sam primijetila da mnoge obitelji trebaju namirnice, a izgubili su posao i nemaju što razmijeniti. Nudim im hranu u zamjenu za bilo što drugo.'

Pogodio ih i tropski ciklon

Tabuya također koristi sistem razmjene kako bi pribavila namirnice za stanovnike Kadavua na jugu zemlje, teško pogođenom tropskim ciklonom četvrte kategorije Haroldom, koji je to područje zahvatio 10. travnja i ostavio 6.240 ljudi bez domova.

'Čak sam uposlila i svoje dječake koji čiste u zamjenu za namirnice koje će potom odnijeti u Kadavu', kaže Tabuya.

Vasiti Masi izgubila je svoj posao konobarice zbog koronavirusa, no zahvaljujući stranici 'Barter for Better Fiji' uspjela je pokrenuti posao s cvijećem, a u zamjenu za opremu koja joj je potrebna, daje kolače i razne druge pekarske proizvode.

'Izgubila sam posao zbog Covida-19 i 'Barter for Better Fiji' mi je pomogao da u zamjenu za kolače, prikupim opremu za moj posao', kaže Vasiti. 'Ova mi je stranica dala nadu i zbog nje sam počela na drugačiji način gledati kako da održim posao na životu jer znam da drugi ljudi trebaju ono što ja imam za razmijeniti. To je kao velika zajednica za dijeljenje stvari i sjajna je.'

Ova Facebook stranica je moderna verzija nekoliko stoljeća stare prakse, kaže Alisi Daurewa, pravnica i savjetnica za razvoj.

'Preci iTaukei (autohtoni narod Fijija) u različitim su situacijama prakticirali razmjenu koja je tako rođena iz vrijednosti reciprociteta. Na primjer, ljudi koji žive u priobalnom kraju Nadroga, prikupljali su sol i onda je nosili svojim rođacima koji žive više u planinama i koji uzgajaju prasce. Tako bi sol zamijenili za vrlo ukusnu svinjetinu', kaže Alisi.