Dvije trećine Amerikanaca strepi od političkog nasilja nakon izbora koji se održavaju krajem godine

Dvoje od troje Amerikanaca kažu da su zabrinuti da bi nakon izbora između demokratskog predsjednika Joea Bidena i njegovog republikanskog prethodnika Donalda Trumpa 5. studenoga moglo uslijediti političko nasilje, pokazalo je novo istraživanje Reutersa u suradnji s Ipsosom.

Rezultati ankete provedene na 3934 odraslih Amerikanaca ukazuju na zabrinutost američkog naroda da bi se u SAD-u mogli ponoviti nemiri kakvi su uslijedili nakon Trumpova poraza na izborima 2020. Tad je lažna tvrdnja tadašnjeg predsjednika da je njegov poraz rezultat prijevare potaknula tisuće sljedbenika da upadnu u američki Kongres.

Trump još jednom postavlja temelje za osporavanje rezultata ako drugi put izgubi od Bidena.

Otprilike 68 % ispitanika u internetskoj anketi, točnije 83 % pristaša demokrata i 65 % republikanaca, reklo je da se slažu s izjavom da su zabrinuti da će ekstremisti pribjeći nasilju ne budu li zadovoljni ishodom izbora.

Na ukupnoj razini 15 % ispitanika ne slaže se s tom izjavom, a 16 % nije bilo sigurno.

U nedavnim intervjuima Trump je ponovio svoje neslaganje s izbornim rezultatima i na predizbornim skupovima demokrate je karakterizirao kao varalice.

Ispred sudnice u New Yorku, u kojoj se odvija njegovo suđenje za isplatu novca za ušutkavanje porno zvijezde s kojom je navodno imao aferu, njegovi kolege republikanski dužnosnici ponovili su da su mu izbori 2020. godine ukradeni.

Anketa, provedena od 7. do 14. svibnja, pokazala je da republikanci gaje više nepovjerenja u vjerodostojnost američkih izbora od demokrata. Samo 47 % republikanaca izjasnilo se uvjerenima da će rezultati izbora u studenome biti ispravni i legitimni, u usporedbi s 87 % demokrata koji su izrazili povjerenje u takav ishod.

Anketa ima marginu pogreške od plus ili minus 2 postotna boda.

Prošli izbori, na kojima Trump nije priznao poraz od Bidena 2020., održani su na kraju turbulentne godine obilježene pandemijom covida-19 i rasplamsanim prosvjedima za rasnu ravnopravnost.

Iako su deseci sudskih slučajeva odbacili Trumpove tvrdnje o izbornoj prevari, tadašnji predsjednik na odlasku Trump i njegovi saveznici pokrenuli su opsežne napore kako bi spriječili Kongres da potvrdi rezultate, što je kulminiralo upadom u Kongres 6. siječnja 2021.

Oko 140 policajaca tad je ozlijeđeno, jedan je preminuo sljedeći dan, a četiri je kasnije počinilo samoubojstvo.

Više od 1400 ljudi uhićeno je zbog sudjelovanja u izgredu, a više od 500 njih osuđeno je na zatvorsku kaznu, prema američkom ministarstvu pravosuđa. Među njima su vođe ekstremističkih skupina Oath Keepers i Proud Boys.

Trump je one koji su iza rešetaka nazvao "taocima" i najavio moguće pomilovanje nekih od njih ako se vrati u Bijelu kuću.

Sam Trump suočava se s kaznenim optužnicama u Washingtonu i Georgiji jer je navodno sudjelovao u poništavanju svog poraza. Ti slučajevi vjerojatno neće dospjeti na suđenje prije izbora. Trump se u oba slučaja izjasnio da nije kriv.

Nedavno izvješće Reutersa pokazalo je da su izborni djelatnici, suci i drugi javni službenici suočeni s valom prijetnji i uznemiravanja od 2020. godine.

Anketa je uglavnom u skladu sa sličnim istraživanjem provedenim u listopadu 2022., neposredno prije izbora za Kongres, koje je pokazalo da je 64 % Amerikanaca zabrinuto zbog ekstremističkog nasilja.