EUROPSKA KOMISIJA

EK će zbog invazije na Ukrajinu razmotriti hoće li vratiti pravila o deficitu i javnom dugu

U svibnju će predložiti državama članicama s visokim javnim dugom da u 2023. započnu s postupnim smanjivanjem duga.
 Robert Harding Productions/Robertharding/Profimedia

Zbog ruske invazije na Ukrajinu i njezinih posljedica na gospodarstvo, Europska komisija će sredinom svibnja ponovno razmotriti hoće li se od sljedeće godine ponovno početi primjenjivati pravila o visini deficita i javnog duga, koja su zbog pandemije koronavirusa bila suspendirana.

Opća klauzula o odstupanju od Pakta o stabilnosti i rastu aktivirana je u ožujku 2020. godine kako bi se državama članicama omogućilo da fiskalnim mjerama ublaže posljedice po gospodarstvo mjera uvedenih radi suzbijanja pandemije. Pakt o stabilnosti i rastu propisuje da proračunski manjak ne smije biti veći od tri posto, a javni dug od 60 posto BDP-a. Da bi olakšala oporavak nakon pandemije Komisija je odlučila da se fiskalna pravila ne primjenjuju ni u 2021. ni u 2022. i da se počnu primjenjivati tek od početka sljedeće godine.

Međutim, sada su se pojavile nove činjenice, ruska invazija na Ukrajinu, sankcije EU-a protiv Rusije koje će se negativno odraziti i na europska gospodarstva. Stoga će Komisija ponovno razmotriti što dalje sredinom svibnja kada će predstaviti proljetne ekonomske prognoze i kada će se više znati o ruskoj agresiji i njezinim posljedicama.

“Prošle smo godine odlučili da se opća klauzula o odstupanju nastavi primjenjivati i 2022. To će pomoći državama članicama da poduzmu potrebne korake kako bi se suočile s neposrednim izazovima krize. Zbog sadašnje nesigurnosti, morat ćemo ponovno razmotriti očekivano odustajanje od opće klauzule 2023. godine na temelju naših proljetnih prognoza, koje ćemo predstaviti sredinom svibnja”, izjavio je povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni, koji je u srijedu predstavio smjernice o fiskalnoj politici za 2023.

No, bez obzira kakva će ocjena biti sredinom svibnja, ni sljedeće godine neće se primjenjivati odredba o postupnom smanjenju javnog duga za jednu dvadesetinu od iznosa koje prelazi preko udjela javnog duga u BDP-u od 60 posto. Zemlje s vrlo velikim javnim dugom, poput Grčke i Italije jednostavno ne bi mogle izdržati tako brzo smanjivanje duga i to bi sigurno negativno utjecalo na njihov gospodarski rast.

“Nećemo primjenjivati pravilo o jednoj dvadesetini za one zemlje čiji javni dug prelazi 60 posto BDP-a”, izjavio je izvršni potpredsjednik Valdis Dombrovskis.

Komisija je u srijedu najavila da će u fiskalnim preporukama koje će objaviti u svibnju predložiti državama članicama s visokim javnim dugom da u 2023. započnu s postupnim smanjivanjem duga provedbom fiskalne prilagodbe, a državama s niskim i srednjim dugom da pojačaju potrebna javna ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. prosinac 2024 07:29