Dizajnerske staklene zgrade u luci. Upadljivo velik broj mladih očeva s kolicima u šetnji. I panoi koji broje koliko je biciklista prošlo taj dan. Jedino što kvari idilične prizore iz Osla sveprisutni su građevinski kranovi. No, to je razumljivo jer norveška prijestolnica proteklih godina raste i razvija se više od bilo kojega drugoga europskoga glavnoga grada. I sami stanovnici priznaju da je ovaj grad, u kojemu ih živi nešto više od 600.000, tek nedavno dobio štih metropole.
Dizajnerske četvrti
Osim novoizniklih kvartova, još je nešto postalo zaštitni znak norveške prijestolnice: stanice za punjenje i parkirališta namijenjena isključivo električnim automobilima nalaze se posvuda.
Zbog ukidanja poreza na električna vozila i nevjerojatnih povlastica za vlasnike inače samozatajna Norveška proteklih je godina često bila na stranicama stranog tiska. Zahvaljujući ukidanju poreza, električni automobili u Norveškoj odavno cijenom konkuriraju tradicionalnima, no ekološki svjesni vozači dobili su i besplatni parking, pravo na vožnju trakama za autobuse i taksije te besplatan ulaz na norveške gradske trajekte.
Zbog svega toga danas je u zemlji registrirano više od 120.000 električnih vozila, a Norveška je svjetska prijestolnica električnih vozila per capita. No, poticaji za električne automobile samo su dio strategije kojom vlada želi smanjiti štetnu emisiju stakleničkih plinova. Tu priča ne staje, pogotovo kad je riječ o zelenim planovima Osla. “Relativno smo mali grad u odnosu na druge europske prijestolnice, ali to i činjenica da imamo financijske i druge resurse stavlja nas u dobru poziciju da se testiramo i budemo na čelu kolone”, objašnjava nam Rikke Dahl Monsen iz gradske Agencije za klimu. Njezin odjel dobio je vrlo ambiciozan zadatak.
Život poslije nafte
Naime, Norveška je naftna zemlja, ali posljednjih godina u javnosti se sve sve više spominje “život poslije nafte”. Ekološka pitanja ovdje su važnija nego u drugim zemljama. Uostalom, u Norveškoj je zbog zaštite okoliša 2000. godine pala vlada. Zbog najave mjera koje idu naruku vozačima automobila koji koriste fosilna goriva za dlaku se isto nedavno dogodilo vladajućim konzervativcima.
Gradska uprava Osla nedavno je postavila najambiciozniji cilj u zemlji, a vrlo vjerojatno i u svijetu, kad je riječ o mjerama za zaštitu okoliša. To je, čini se, odraz želja birača koji su na posljednjim gradskim izborima više nego ikada prije glasali za stranku Zelenih. U tome su, dakako, najveću ulogu odigrali mladi, a to je velike stranke natjeralo na razmišljanje.
Rikke nam kaže kako je Oslu već dugo jedan od prioriteta zaštita okoliša. Međutim, nova uprava nedavno se odlučila na drastično smanjenje emisija štetnih plinova. Umjesto za 50-postotno smanjenje do 2030. godine i potpunu dekarbonizaciju do 2050., zatražili su da se emisije prepolove u samo četiri godine, a do 2030. smanje za 95 posto u odnosu na 1991. godinu. “Brojit ćemo CO2 kao što brojimo krune”, poručili su gradski oci, stavljajući Oslo na prvu liniju borbe protiv klimatskih promjena. Grad bi prvi trebao ispuniti ciljeve pariškog sporazuma.
“S obzirom na to da smo jedna od najbrže rastućih regija u Europi, imamo i više nego zahtjevan zadatak”, sa smiješkom kaže Rikke pokazujući statistike o CO2.
Čak 61 posto emisija u slučaju Osla stvara promet, oko 20 posto zgrade s grijanjem na fosilna goriva, a preostalih 19 posto stvaraju postrojenja za proizvodnju toplinske i električne energije od otpada i kanalizacijskih voda. Preko tog sustava, po kojem su poznate i druge skandinavske zemlje, dobivaju grijanje i struju sve škole u Oslu i domovi tisuća građana.
“Riješimo li problem emisija od grijanja i spalionice, za ostvarenje cilja za 2020. godinu nedostaje nam ugrubo deset posto”, kaže Rikke.
Stavka o ukidanju grijanja na fosilna goriva za bogatu skandinavsku zemlju, četvrtu najbogatiju zemlju svijeta, relativno je lako rješiv problem. U tu svrhu već postoje posebni fondovi i na gradskoj i na državnoj razini, a građani se mogu prijaviti za financijsku pomoć za prelazak na ekološki prihvatljiviji izvor energije. Do 2020. godine će, kaže nam Rikke, u Norveškoj ionako biti zabranjeno grijanje na fosilna goriva. Uostalom, električna energija u zemlji bogatoj hidropotencijalom ludo je jeftina, i to ne samo za norveške pojmove. Za grijanje stana od 50-ak kvadrata godišnje se, kažu nam, plati oko 250 eura. Spalionica smeća veći je problem. Tehnologija za hvatanje i skladištenje CO2, kojom bi se zaustavile emisije iz spalionice, tek je u razvojnoj fazi. “U tijeku je pilot-projekt koji obećava, ali tu grad ne može sam, nego ovisi o financijskoj pomoći vlade”, objašnjava Rikke.
Nova mobilnost
Zapravo im je glavno pitanje kako smanjiti promet. Žele olakšati nove načine mobilnosti i smanjiti ovisnost građana o automobilima. Uprava je za taj zadatak uposlila nekoliko odjela, među ostalim i urbaniste koji se brinu da novi stambeni kvartovi budu isključivo u blizini stanica metroa ili nekog drugog javnog prijevoza.
Oslo mnogo ulaže u javni prijevoz koji bi do 2020. godine trebao biti posve “fossil free”. Širi centar grada dotad bi trebao također biti bez osobnih automobila. I taksiji bi do 2020. trebali biti električni.
Za to se brine odjel smješten u istoj zgradi kao i Agencija za klimu, znakovitog naziva “Oslo - grad bez automobila”. “Njihov je zadatak“, objašnjava Rikke, „učiniti neprivlačnim dolazak automobilom u centar“. Uz to što će smanjiti broj parkirnih mjesta, mijenjaju se prometni smjerovi tako da se vožnja i zadržavanje u centru učine dovoljno nezgodnima da vozači dvaput razmisle prije dolaska automobilom u grad.
Na pitanje kako građani reagiraju na smanjenje parkirnih mjesta, koje će se provoditi u fazama, glasnogovornica Agencije za klimu grada Osla odgovara da su mnogi nezadovoljni. “Ipak, postoji opći stav da treba promijeniti način na koji se koriste javni prostori. Mnogo je onih koji žele koristiti svoje bicikle i javni promet. Ovo je tranzicijsko razdoblje u kojem je nužno pridobiti građane, objasniti im što time dobivaju”, kaže Rikke. Među prednostima su svakako prometno sigurnije ulice, mirniji gradski centar i čišći zrak.
“Želimo da ulice budu slobodnije i da na njima bude više mjesta za život, a ne za automobile”, dodaje Rikke i ističe da su zagušenost prometom i razina onečišćenja problem koji u budućnosti čeka svaki grad.
Jedna od mjera koju su uveli gradovi u Norveškoj, ne samo Oslo, naplata je ulaska vozilom u grad. Po tome je Norveška poznata. “To je na snazi najmanje 20 godina, otkako pamtim”, kaže Rikke. Trenutačna cijena za osobno vozilo je 33 norveške krune, odnosno 27 kuna. No, iduće godine cijena će se povećati u prometnoj špici. “Procjenjujemo da će nova cijena smanjiti broj automobila koji ulaze u grad za oko 15 posto”, kaže Rikke. Povećani prihod od naplate ulaza u grad koristit će se za financiranje novih biciklističkih staza. Dugoročno se planiraju deseci kilometara vrhunskih biciklističkih staza, a mnoge postojeće se šire.
Prema najnovijoj najavi gradskih vlasti, na proljeće će se obrisati najmanje 500 parkirnih mjesta u centru grada, a na njihovo mjesto dolaze proširene pješačke i biciklističke staze. Grad potiče program bike sharinga, a mnoge institucije počele su surađivati omogućujući zaposlenicima tuševe i sobe za promjenu odjeće. Najambicioznije tvrtke idu čak tako daleko da zaposlenima nude samo parking za bicikle.
Ekološka svijest biznisa
Grad se također trudi potaknuti ekološku svijest i u privatnom sektoru. Oslo koristi moć koju ima kao veliki klijent i putem javne nabave potiče tzv. zeleno poslovanje tvrtki i zelene, neugljične tehnologije. “Gradimo puno vrtića i škola, a kompanije s kojima surađujemo vide da nije puno skuplje ako paze na ekološke standarde. To pomaže u razvoju zelenog tržišta i proširenju ponude”, naglašava Rikke.
Oslo promiče svoju “zelenu budućnost” i putem tzv. gradilišta bez fosilnih goriva. Riječ je o tome da kompanije koje posluju s Gradom trebaju koristiti električna vozila i biodizel. Kompanije na to nije bilo teško nagovoriti, a najvažniji je u svemu bio politički konsenzus stranaka o potrebi promicanja zelenog razvoja grada. Rasprava se vodila samo o tome koliko brzo uvesti te promjene.
Golem dio grada čine zelene površine, a šuma koja okružuje Oslo - Oslomarka - zaštićena je od gradnje.
“Bilo je rasprava o gradnji na rubnim dijelovima, ali sve su završile istim zaključkom: grad se širi, ali za to treba pronaći druga mjesta.”
Priroda je, kažu nam, dio norveške kulture i činjenica da se većina stanovništva relativno nedavno preselila u gradove nije prekinula poseban odnos Norvežana s prirodom. Većina ima vikendicu u planinama u koju bježe što češće mogu, a nije rijetkost vidjeti građane u metrou u punoj skijaškoj opremi i sa skijama. Od centra grada do skijaških staza je 20 minuta vožnje.
“Budućnost je u zelenom”, ističe Rikke. Oslo želi biti na čelu pokreta zelenih gradova i u tome postati uzor i inspiracija drugima.
Elsbeth Tronstad, državna tajnica: 'Želimo suradnju s Hrvatskom u energetskom i zelenom sektoru'
Od iduće godine Hrvatskoj će biti na raspolaganju 103,4 milijuna eura iz programa darovnica Europskoga gospodarskog prostora i Kraljevine Norveške (EEA & Norway Grants).
Riječ je o fondu namijenjenom 15 europskih zemalja kojim se financira projekte iz 32 različita područja, od zelene ekonomije, civilnog sektora i ravnopravnosti žena do inovacija, znanstvenih istraživanja i razvoja vladinih institucija. Norveška je najveći donator i fond financira s gotovo 98 posto. Prijašnji projekti pokrenuti u Hrvatskoj uključuju onaj za veću učinkovitost pravosuđa na karlovačkom sudu te uspostavu multikulturne škole u Vukovaru koja je započeta, no, nažalost, nije i dovršena. Pokrenut je pomorski inovacijski centar iNavis u Šibeniku te je financijsku pomoć dobio niz nevladinih organizacija. U povodu skorih pregovora s hrvatskom Vladom o programima koji će se u idućem razdoblju financirati iz fonda, razgovarali smo s Elsbeth Tronstad, državnom tajnicom u norveškome Ministarstvu vanjskih poslova.
Što se sve financira iz darovnica EEA & Norway Grants?
- Riječ je o sporazumu s EU kojim Norveška, Lihtenštajn i Island pomažu smanjiti ekonomske i socijalne razlike u zemljama EU. Cilj nam je potaknuti razvoj kompetitivnog, zelenog i uključivog društva. Europa se suočava s nizom izazova za čije je rješavanje nužna suradnja, a darovnice koristimo s tom idejom. Na raspolaganju je velik novac. Riječ je o gotovo tri milijarde eura za razdoblje od sedam godina.
U kojoj su fazi pregovori za razdoblje do 2021. godine?
- U dogovoru s EK određeno je koliko će se novca dodijeliti kojoj zemlji. Nekoliko je prioriteta: pravosuđe, okoliš i klimatske promjene, kultura, istraživanje i kompetitivnost, nezaposlenost mladih i smanjenje siromaštva. Sporazumi su već zaključeni sa Slovačkom i Rumunjskom, a s Bugarskom smo u fazi finalizacije. Početkom iduće godine nadamo se početi pregovore s vašom Vladom s kojom smo zasad imali neformalne razgovore.
Važno mjesto među programima koje financirate zauzima tzv. zelena ekonomija. Zašto je to tako bitno?
- Riječ je o budućnosti našeg kontinenta. Smatramo da su pomaci na tom području u svačijem interesu te da svaka zemlja treba preuzeti odgovornost za okoliš u kojemu svi živimo. Jedan od primjera projekata koje financiramo u Srednjoj Europi je zbrinjavanje otpada jer u tom sektoru postoje problemi. Koristimo norvešku ekspertizu kako bismo potaknuli promjene.
Dobar dio fonda rezerviran je za promociju i pomoć civilnom sektoru. Kakav status civilni sektor ima u Norveškoj?
- Mogla bih ići tako daleko i reći da je ovu zemlju izgradio dobrovoljni rad. Moja baka živjela je na otoku na zapadu Norveške gdje je zajedno s drugim ženama organizirala da žene imaju sigurno mjesto za porode. Potom su osnovale malu bolnicu pa školu. Sve je to nastalo zahvaljujući privatnom angažmanu. U našem slučaju riječ je o stoljetnoj tradiciji. Nevladine udruge i dalje su važan dio u funkcioniranju države i svaki je Norvežanin član dviju ili više udruga. Ne očekujemo od tih organizacija da nužno podržavaju vladu, nego vjerujemo u javnu raspravu te da je za demokraciju važno da se čuje svačiji glas.
Gdje vidite prostor za suradnju Hrvatske i Norveške izvan ovog programa?
- Obje zemlje su obalne i postoje prilike za suradnju u tzv. plavoj ekonomiji. Mislim da će se u tom sektoru u budućnosti događati puno toga. Bili smo na Mjesecu, a još tako malo znamo o oceanima. Suradnja je moguća u energetskom i zelenom sektoru, a mnogo je prilika za suradnju naših kompanija i u turizmu. Osobno se nadam da ću i sama privatno posjetiti Hrvatsku, želim upoznati vašu obalu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....