MOTOR RASTA

Ekstremna desnica diljem Europe mete sve pred sobom, a sada su uskrsli i novu temu na kojoj ‘jašu‘ uoči izbora!

Cijene se ne smiju prepustiti tržištu jer su posljedice preopasne: očekuje se da će u lipnju desnica pobijediti u 9 članica EU

Skup AfD-a u Njemačkoj

 /Sachelle Babbar/zuma Press/profimedia/sachelle Babbar/zuma Press/profimedia

Astronomski rast cijena nekretnina dosegnuo je razinu na kojoj stambena kriza što ugrožava milijune ljudi u nizu europskih zemalja postaje jedan od razloga rasta krajnje desnice. Uoči izbora za Europski parlament u lipnju, problem stanovanja mogao bi postati motor rasta ekstremne desnice poput imigracija, piše britanski The Guardian.

Više od 1900 eura iznosila je krajem godine najamnina za stan s jednom spavaćom sobom u središnjim dijelovima Dublina, a u najmanje atraktivnom zapadnom dijelu grada prosjek je 1300. U Berlinu je samo u godinu dana najam poskupio za 9 posto: stan od 60-ak kvadrata u prosjeku se plaća više od 800 eura mjesečno, a u Münchenu još više, 18,58 eura po četvornom metru ili 1115 eura za stan od 60 četvornih metara, prema podacima Frankfurter Allgemeine Zeitunga.

Kriza je akutna u velikim gradovima, zbog velikog doseljavanja iz inozemstva i iz manjih mjesta, rasta turističkog kratkoročnog najma. Stambena kriza nastajala je desetljećima, a sad je eskalirala. Osjeća se diljem Europe, od Nizozemske do Portugala, od Grčke do Njemačke i Britanije, u SAD-u, Australiji, Kanadi i Novom Zelandu.

image

Pitanje priuštivog stanovanja za mnoge će biti razlog što će glasati za krajnje desne stranke poput AfD-a

John Macdougall/Afp

Između 2010. i 2022. cijene nekretnina u EU porasle su 47 posto. U nekim su se zemljama gotovo utrostručile, navodi Eurostat: u Estoniji su porasle 192 posto. U nizu zemalja najamnine su se u najatraktivnijim gradovima povećale i nekoliko puta. U nekim zemljama više od petine kućanstava troši 40 posto ili više svojih neto prihoda na stanovanje.

Najamnine su u međuvremenu porasle u prosjeku za 18 posto, no to je prosjek. U Litvi su porasle čak 144 posto i 84 posto u Irskoj. Mnogi stari stanari iz središta gradova bili su prisiljeni iseliti se, drugi se boje da će se to i njima dogoditi. "Kriza stanovanja više ne pogađa samo one s niskim primanjima, migrante i samohrane roditelje nego i srednju klasu", ističe specijalni izvjestitelj UN-a za stanovanje Balakrishnan Rajagopal za Guardian. I tu je prostor za ekstremnu desnicu: u strahu i osjećaju ugroženosti koje dijele milijuni ljudi, uvjereni da je vlada propustila pozabaviti se ključnim pitanjem za njihovu egzistenciju.

Predviđa se da će krajnja desnica osvojiti najviše glasova u devet članica EU i biti na drugom ili trećem mjestu u njih još devet. U Lisabonu, Amsterdamu, Pragu, Rimu, Milanu, Berlinu i Londonu prosvjedovalo se zbog nedostatka financijski priuštivih stanova. Problem posebno pogađa mlade jer im stanarina uzima više od pola plaće.

Pitanje priuštivog stanovanja jako je utjecalo na rezultate nizozemskih izbora, na kojima je pobijedila krajnje desna Slobodarska stranka (PVV) Geerta Wildersa, a utjecalo je i na jačanje krajnje desne portugalske Chege, koja je u ožujku gotovo utrostručila izborni rezultat. Krajnja desnica ne odustaje od inzistiranja na temama protiv imigranata, a sada na migrante svaljuju krivnju i za ogroman skok cijena nekretnina i najma.

image

Novogradnja pred televizijskim tornjem u Berlinu

Monika Skolimowska/Dpa Picture-alliance Via Afp

Profesor s Oxforda Tarik Abou-Chadi, koautor studije koja je pokazala da se veliki rast stanarina odražava na lokalnoj razini u sve većoj potpori krajnje desnoj Alternativi za Njemačku (Alternative für Deutschland AfD), ističe da je ključan faktor strah od gubitka socijalnog statusa. Prije su se ljudi bojali nezaposlenosti i siromaštva, a sada se tome pridružio problem stanovanja, tumači on. Strah da ćete se možda morati vratiti roditeljima jer si ne možete priuštiti stan dovodi do porasta podrške radikalnoj desnici, ističe Tarik Abou-Chadi.

Njegovo istraživanje pokazalo je da su sve veće stanarine povezane s većom podrškom AfD-u, osobito među onima s niskim primanjima. Učinak je veći u gradovima, s tim da AfD ipak većinu glasova osvaja u siromašnijim ruralnim područjima, gdje je cijena stanovanja i dalje relativno niska.

Zasad ni AfD ni portugalska Chega ne igraju jako na kartu priuštivog stanovanja. No, jasno je da to postaje sve važniji faktor za rast kranje desnice, što će samo jačati u budućnosti, kaže Vicente Valentim sa Sveučilišta u Oxfordu, stručnjak za europsku krajnju desnicu.

Kako je problem postao politički, tako bi i rješenje trebalo biti političko. Tržište ga nije u stanju riješiti jer su posljedice preskupog stanovanja, kako pokazuje analiza agencije Bloomberg, pad BDP-a u 13 najrazvijenijih zemalja svijeta. Gospodarstva trebaju radnike, ali oni ne mogu doći jer nema priuštivih stanova. Zemlje Europske unije imaju dugu i hvalevrijednu tradiciju socijalne zaštite, države blagostanja, podsjeća posebni izvjestitelj UN-a Balakrishnan Rajagopal. Imamo mirovinsku i zdravstvenu zaštitu, lepezu socijalnih prava. No, kada je riječ o priznavanju stanovanja kao ljudskog prava, Europa zaostaje za tim, ističe Rajagopal. Europske zemlje to prepoznaju, ali ne poduzimaju ništa s tim u vezi, kaže on.

Prvi korak bi trebao biti uvođenje pristupačnog, primjerenog i sigurnog stanovanja kao zakonskog prava. Bez toga, krajnja će desnica lako za previsoke cijene optužiti migrante. Ako želimo zaustaviti uspon krajnje desnice, uskratiti joj kisik, stanovanje se mora smatrati temeljnim ljudskim pravom, ističe specijalni izvjestitelj UN-a za stanovanje za Guardian. S tim se slaže Sorcha Edwards, glavna tajnica nevladine organizacije Housing Europe. "Očito je da moramo graditi više", kaže ona, s tim da bi sada komercijalna gradnja trebala ustupiti mjesta financiranju u javnom interesu.

Morat će doći do pravog civilizacijskog pomaka, ističe ona, s poticanjem gradnje općinskih i javnih stanova, ali i alternativnih oblika vlasništva, poput zadruga. Sve te modele Europa već poznaje: primjerice, oko 43 posto kućanstava u Beču živi u jednom općinskom stanu ili u stanu u zadružnom vlasništvu.

image

Stambena kriza postaje sve više političko pitanje

/Shutterstock

Stambena politika zasad nije u nadležnosti EU, no sve je jači pritisak da se to postavi kao zajednički prioritet. Previsoki troškovi stanovanja ne samo da štete gospodarstvu nego i ometaju mobilnost unutar jedinstvenog tržišta, odvraćajući kvalificiranu i viskoobrazovanu radnu snagu od migracija, apelirali su u travnju gradonačelnici i šefovi regija preko Europskog vijeća regija. Stoga zahtijevaju usvajanje stambene agende EU. Jedan od uzroka skoka cijena najma je i turizam, pa su lokalni i regionalni čelnici zatražili od Bruxellessa podršku u zaštiti urbanih središta od pretjerane "turizacije".

U Amsterdamu su ponovo na djelu scene iz sedamdesetih: kolektiv skvotera Mokum Kraakt skvotirao je zgradu, tražeći da vlasti reagiraju na stambenu krizu. Pitanje dostupnog stanovanja ušlo je u koalicijski sporazum vlade Olafa Scholza u Njemačkoj, ali rat u Ukrajini poremetio je prioritete, pa je plan o gradnji 400.000 državnih stanova godišnje ostao na papiru.

Usprkos tome što je čak i konzervativni bavarski CSU predlagao da se stambeno zemljište nacionalizira, cijene nekretnina toliko su skočile uslijed špekulacija, inflacije i rasta kamata i cijena građevinskog materijala da se tržište krajem prošle godine gotovo zamrznulo. U veljači je izdano građevinskih dozvola za 18.200 stanova, čak 35 posto manje u odnosu na 2022, prenosi Spiegel. Nedostatak stanova također je jedan od razloga za pad BDP-a najvećeg europskog gospodarstva.

Zbog ubrzanog starenja stanovništva Zapad očajnički treba radnu snagu, ali su previsoke stanarine prepreka njihovom dolasku, upozorava agencija Bloomberg. Zbog toga im pada BDP. Čak 13 razvijenih zemalja bilježi najmanje dva uzastopna kvartala smanjenja BDP-a po stanovniku: to su Australija, Kanada, Austrija, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Izrael, Luksemburg, Novi Zeland, Švedska i Velika Britanija.

Primjer Kanade: tijekom protekle dvije godine 2,4 milijuna ljudi stiglo je u tu zemlju, ali je sagrađeno jedva 500.000 novih stanova. Svijet je u pokretu, ljudi migriraju više nego ikada. Posljedica su više stanarine, niže plaće i ograničene mogućnosti zaposlenja. Stambena kriza natjerala je vladu premijera Justina Trudeaua, piše Bloomberg, da ograniči imigraciju. Cilj im je u iduće tri godine smanjiti broj privremenih stranih radnika, stranih studenata i tražitelja azila za 20 posto ili otprilike za pola milijuna ljudi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 13:13