‘UBIJA‘ U ANKETAMA

Ekstremno lijevu stranku formirala je prije samo par mjeseci, izazvala potres na njemačkoj političkoj sceni i postala fenomen!

Cvate joj podrška...

Sahra Wagenknecht

 Imago/alamy/alamy/profimedia/Imago/alamy/alamy/profimedia

Uoči regionalnih izbora u Njemačkoj cvate podrška političkim ekstremima kojima je dodatne bodove priskrbio nedavni teroristički napad na glazbeni festival u zapadnoj Njemačkoj, čiji je počinitelj bio izbjeglica iz Sirije.

Izbori se u rujnu održavaju u tri savezne države: u Tiringiji i Saskoj 1. rujna te 22. rujna u Brandenburgu. U sve tri savezne države u anketama je vodeća Alternativa za Njemačku (AfD), čiju tirinšku podružnicu vodi Björn Höcke, 52-godišnjak kojeg mnogi smatraju "najopasnijim političarem" u Njemačkoj. Desničarski AfD, jedna od najekstremnijih stranaka u Europi, u spomenutim državama ima između 25 i 30 posto podrške, dok visoko kotiraju i ekstremna ljevičarska stranka Sahre Wagenknecht, političarke koja je karijeru započela u njemačkoj Komunističkoj partiji. Njezinoj opciji se, prema anketama, priklanja oko 13-18 posto birača, a po mnogim stajalištima preklapa s ekstremnom desnicom.

Olof Scholz u trima je saveznim državama bivše istočne Njemačke u velikom problemu jer njegov lijevo-centraški SPD u anketama vrluda oko izbornog praga za ulazak. Parlamentarni izbori su u rujnu sljedeće godine pa politička previranja na lokalnoj razini brinu i trebaju brinuti nepopularnog njemačkog kancelara koji je već dobio zvučnu političku pljusku u svibnju, na izborima za Europski parlament.

Trijumfirati bi, pak, trebale dvije suprotstavljene političke opcije, kojima je zajedničko da se nalaze na krajevima političkog spektra, ali analitičari naglašavaju da su im politički programi zapravo sličniji nego što bi se moglo očekivati.

Björn Höcke, za kojeg čak i bivši stranački kolege kažu da je "opasan za demokratski poredak u Njemačkoj", čak je i sudskim putem proglašen "potencijalnim fašistom". Naime, Björn Höcke podigao je tužbu zbog klevete nakon što su ga nazvali fašistom, ali je sud presudio da su takve optužbe - utemeljene.

Höcke je političar koji je iznosio tvrdnje poput one da "Hitler nije baš bio potpuno zao". Javno se upitao tko je Nijemce pitao žele li biti "multikulturalno društvo". Upitan mu je bio i spomenik Holokaustu u Berlinu. "Mi Nijemci smo jedini narod koji je podigao spomenik svojoj sramoti u srcu prijestolnice", rekao je jednom prilikom. Kada je nedavno mladi Sirijac počinio krvoproliće na festivalu u njemačkom gradu Solingenu, Höcke nije gubio vrijeme. "Želite li da ovo bude vaša svakodnevica?" upitao je na društvenoj mreži X.

AfD je, piše nedavno The New York Times, skupina desno orijentiranih političara, ali među njima ima svega. Tirinška podružnica, ona na čijem je čelu Björn Höcke, najekstremnija je od svih. Iako zasad nitko ne misli da bi s takvim stavovima mogli nešto postići na saveznoj razini, njegova pobjeda, čak i ako to ne znači preuzimanje vlasti u Tiringiji, nešto je o čemu sa zebnjom razmišljaju politolozi. "Bio bi to potres, prekretnica. Vrlo simboličan trenutak za stranku, da pobijede ovdje, u istočnoj Njemačkoj, koja ima povijest s diktaturama kroz cijelo 20. stoljeće", rekao je za američki dnevnik Axel Salheiser, jedan od direktora Instituta za demokraciju i civilno društvo iz grada Jena, drugog najvećeg u Tiringiji, u kojoj je prve političke uspjehe bila ostvarila Hitlerova stranka. Höckeova pobjeda učinila bi ga prvim krajnje desnim političarem koji je pobijedio na izborima od Drugog svjetskog rata.

Höcke je vrlo popularan i stručnjaci za njemačku politiku ističu da se sviđa širokim krugovima Nijemaca. U stranci ga smatraju nekom vrstom "iritanta", ali shvaćaju da je važan za "dio stranačkih strujanja". Međutim, da postane guverner savezne države, Höckeu treba 50 posto glasova. To znači da mu treba koalicijski partner. Druge njemačke stranke odbacile su tu mogućnost, ali ima i analitičara koji oprezno kažu da je "dovoljno političkog preklapanja AfD-a i demokršćana iz CDU-a" te da je tu i stranka Sahre Wagenknecht.

image

Plakati: Mario Voigt i Sahra Wagenknecht

Jens Schlueter/Afp
image

Sahra Wagenknecht

Jens Schlueter/Afp

Wagenknecht je neka vrsta fenomena u njemačkoj politici jer je stranku formirala prije samo nekoliko mjeseci, a rezultati u anketama su izvrsni. No Wagenknecht, iako još relativno mlada političarka - ima 55 godina - u politici je jako dugo. Praktički još od rane mladosti, kada je kao uvjerena komunistica bila protiv rušenja Zida. Kasnije je ušla u vodstvo stranke ekstremne ljevice Die Linke, a onda se s odvojila i osnovala stranku koja nosi njezino ime. To dovoljno govori o brendu koji je oko sebe stvorila ta supruga njemačkog političkog veterana Oskara Lafontainea. Lider SPD-a devedesetih napustio je stranku zbog svađe s tadašnjim kancelarom Gerhardom Schröderom jer je smatrao je da je izdao radničku klasu. Njegova supruga novo je lice ljevice, koja se nekako na trenutke čini više kao ekstremna desnica, zbog preklapanja u mnogim stavovima. Strani komentatori za nju kažu da je pronašla ljevičarski kut za desničarska stajališta te da joj u tome ekstremno dobro ide.

Wagenknecht se šokira kada je usporede s francuskom političarkom Marinom Le Pen, piše novinar Politica. Međutim, njezine izjave i stavovi otkrivaju je kao blisku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i opozicijski orijentiranu prema NATO-u, Zapadu i kapitalizmu. "Bolje istočna Njemačka sa zidom nego društveni uvjeti kakve danas imamo", govorila je još 1996. godine. Dugo je bila glavno lice Die Linke, a onda se, nakon velike migrantske krize 2015., počela mijenjati. Prvo je napala politiku kancelarke Angele Merkel sadržanu u njezinu sloganu "Mi to možemo" (Wir schaffen das). "Dolazak velikog broja migranata povezan je sa znatnim problemima i daleko je od Merkelinog budalastog stava da mi to možemo", poručila je u priopćenju iz 2016. godine. Kolege iz stranke oštro su osudili njezin istup ustvrdivši da istinski ljevičar ne može Merkel u pogledu imigracije napadati s desničarskih pozicija. Wagenknecht je kasnije oštro osuđivala "vladine beskonačne lockdowne", a nakon ruske invazije na Ukrajinu imala je niz proputinovskih izjava.

Prošle godine napustila je Die Linke s grupom istomišljenika i izazvala kolaps u stranci. Kada je riječ o protivljenju imigraciji, Wagenknecht pronalazi opravdanje u viziji Njemačke kao socijalne države. Kako bi ona funkcionirala, potreban je određeni stupanj homogenosti. "Što je jača socijalna država, to treba biti veći osjećaj pripadnosti", rekla je reporteru Politica. "Kada građani nisu povezani s osobom koja dobiva socijalnu pomoć, onda, u nekom trenutku, mogu odbiti platiti za te benefite", objasnila je političarka. Glasajući protiv zakona koji bi olakšao promjenu spola, Wagenknecht je to objasnila protivljenjem interesima velikih farmaceutskih kompanija koje djecu i roditelje koriste kao "zamorce". Opetovano je pozivala na kraj njemačke pomoći Ukrajini i pozivala na pregovore s Vladimirom Putinom.

Kao i vođe drugih njemačkih stranaka, i ona je isključila da će vladati s AfD-om u koaliciji. Međutim, nije isključila suradnju prilikom donošenja zakona. "Ako AfD kaže da je nebo plavo, ne namjeravamo tvrditi da je zeleno", rekla je u intervjuu FAZ-u. I ona i šef AfD-a skorašnje izbore vide kao odskočnu dasku za širenje popularnosti u zemlji.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 18:08