EP za kvalificiranu većinu u vanjskoj politici, bolju obranu i pomoć Ukrajini: ‘To očekuju građani‘

Europska unija bi o određenim područjima vanjske politike trebala odlučivati kvalificiranom većinom umjesto jednoglasno i više ulagati u obranu te nastaviti pomagati Ukrajini, složila se u utorak većina zastupnika u Europskom parlamentu.

Zastupnici su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu raspravljali o Izvješću o preporuci Europskom vijeću i potpredsjedniku Komisije o vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici Unije nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Parlament će o izvješću glasati u srijedu poslijepodne.

„Pravilo jednoglasnosti mora biti napušteno. To je ono što misli ovaj parlament. To je ono što očekuju građani koji su govorili tijekom Konferencije o budućnosti Europe”, rekla je izvjestiteljica Nathalie Loiseau.

Europska unija je dosad usvojila šest paketa sankcija protiv Rusije, što je Loiseau nazvala „nikad prije viđenom čvrstoćom”, no istodobno je upozorila da ne treba miješati „jedinstvo s jednoglasnošću”.

„Krećemo se brzinom one članice koja najviše oklijeva. Koliko dugo je velika većina nas pozivala na embargo (ruske) nafte? Koliko dugo je trebalo da ga Vijeće usvoji jednoglasno?”, upitala je Loiseau.

Pedro Marques, portugalski zastupnik iz redova socijalista, naglasio je da politika Unije treba odražavati „novu stvarnost za budućnost, za svoje strateške i dugoročne politike”.

„Pozivamo na uvođenje kvalificirane većine za određena područja vanjske politike kako bi se povećala učinkovitost naše vanjske politike”, rekao je Marques.

David McAllister, drugi izvjestitelj, istaknuo je osam točaka izvješća koje se, među ostalim, odnose na implementaciju strateškog kompasa usvojenog u ožujku, osiguravanje potrebnih financijskih sredstava za sigurnosnu politiku i pružanje daljnje podrške Ukrajini.

„Predlažemo slanje oružja i materijala Ukrajini u skladu s potrebama koje su iskazale ukrajinske vlasti i davanje statusa kandidatkinje kao jasan politički znak solidarnosti s hrabrim narodom Ukrajine”, rekao je McAllister.

Naglasio je da bi preporuke trebalo uzeti u obzir na sastanku Europskog vijeća 23. i 24. lipnja kao i na samitu NATO saveza u Madridu 29. i 30. lipnja.

Potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis rekao je da podržava izvješće i da treba poboljšati europsku sigurnost i obranu, što je „neopravdana ruska agresija na Ukrajinu učinila očitim”.

„Ovo je napad na Europu i na cijeli demokratski svijet. Moramo biti više ujedinjeni i sposobniji djelovati”, naglasio je Dombrovskis, dodavši da je potrebno više i bolje ulagati u obranu, „što znači zajedno i koordinirano”.

Njemački zastupnik iz redova pučana Michael Gahler poručio je da se Europa mora pripremiti za razdoblje kada Sjedinjene Američke Države više ne budu spremne „toliko činiti za našu sigurnost”.

„Moramo više izdvajati iz nacionalnih proračuna za našu obranu, za planiranje, za nabavu oružja koje nam je potrebno. Također, radi se i tome da sve što nam je dostupno, pošaljemo Ukrajini”, kazao je Gahler.

Hrvatski zastupnik iz kluba socijalista Tonino Picula rekao je da zajednička sigurnosna politika više ne smije biti „najslabija karika u našoj integraciji” i da Ukrajina „braneći sebe, brani i nas”.

„Ne možemo više izbjegavati odgovornost za našu sigurnost i obranu. Međutim, strateška autonomija znači da se ne možemo usredotočiti samo na ulaganje u sigurnost i obranu: ne smije zaostajati ni vanjska politika”, rekao je Picula, istaknuvši politiku proširenja, koja „mora biti u središtu našeg djelovanja”.

Željana Zovko, hrvatska zastupnica pučana, rekla je da Uniji nedostaje „preventivna diplomacija”, kojom bi se mogao riješiti problem i zaustaviti kriza.

„Danas smo govorili o budućim izborima u Bosni i Hercegovini, 25 godina nakon Dejtonskog sporazuma još uvijek imamo zemlju koja je tek napola suverena. Dakle, tu nismo imali tu preventivnu diplomaciju”, poručila je Zovko.

Hrvatski nezavisni zastupnik Mislav Kolakušić rekao je da se vanjska, sigurnosna i obrambena politika Unije mogu opisati svega jednom rečenicom.

„Europska unija postala je 51. država Sjedinjenih Američkih Država, ali bez ikakvog prava glasa”, rekao je Kolakušić.