Procedure imenovanja u institucije Europske unije, poput Europskog revizorskog suda, su netransparentne, a o kandidatima se odlučuje po političkom ključu, ocijenio je u razgovoru za Hinu estonski europarlamentarac Indrek Tarand glede nominacija Ivane Maletić i potpredsjednika rumunjske vlade Viorela Stefana za članove revizorskog suda EU.
Tarand je potpredsjednik Odbora Europskog parlamenta za proračunski nadzor, a bio je izvjestitelj za izbor članova Europskog revizorskog suda (ERS) o kojima je Europski parlament glasao ovog tjedna na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.
Tarand se uoči glasovanja o imenovanju Ivane Maletić i rumunjskog kandidata Viorela Stefana obratio zastupnicima na plenarnoj sjednici u Strasbourgu i ocijenio da Maletić ima vrlo dobre profesionalne reference za Europski revizorski sud, ali da su postupci imenovanja, posebice u novim članicama, "daleko od transparentnih". Zastupnici su potvrdili izbor Ivane Maletić s 329 glasova spram 264, dok su rumunjskog kandidata odbacili.
"Rumunjska i Hrvatska u procesu imenovanja nisu ispunili visoke standarde predviđene ugovorima EU", ustvrdio je estonski izvjestitelj.
Estonski zastupnik iz redova Zelenih u razgovoru za Hinu je ocijenio da su procedure izbora kandidata za institucije Europske unije netransparentne i upozorio da, umjesto da Europski parlament, kao od građana demokratski izabrano tijelo, odlučuje o pitanjima na razini EU, o imenovanjima zapravo odlučuju vlade članica, često po političkom ključu.
„Ne kažem da nacionalne vlade nisu demokratski ustanovljene no, ako imamo pitanje na razini Europske unije, treba odlučivati Europski parlament, a ne da članice raspoređuju svoje političare po položajima u EU“, rekao je Tarand u razgovoru za Hinu.
Europski revizorski sud ima sjedište u Luxembourgu, a po Ugovoru iz Maastrichta je institucija EU-a nadležna za nadzor upravljanja financijama. Svaka zemlja članica daje po jednog člana suda na mandat od šest godina. Europski parlament daje mišljenje o kandidatima, a konačnu odluku donosi Vijeće koje nema obvezu slijediti mišljenje Europskog parlamenta.
Plenkovićeva "bizantinska kalkulacija"
Tarand ipak naglašava da situacija s hrvatskom kandidatkinjom i rumunjskim kandidatom nije bila ista.
"U utorak smo imali rumunjskog i hrvatskog kandidata. Hrvatsku kandidatkinju imao sam čast poznavati jer je bila u parlamentu i, otvoreno, po životopisu ona je odgovarajući kandidat. No, kako čujem, njezina nominacija proizlazi iz činjenice da Andrej Plenković, drugi bivši kolega, ne može smjestiti Ivanu u svoju vladu, a negdje je treba smjestiti. To je vrlo 'bizantinska' kalkulacija. To nije svrha ERS-a", kaže Tarand.
Tarand napominje da je slučaj rumunjskog kandidata Viorela Stefana bio mnogo problematičniji. "Oni su htjeli postaviti zamjenika premijera koji je nadgledao aktivnosti koje je rumunjska vlada poduzimala u kontekstu korupcije, a to nije malo pitanje te i sad raspravljamo o vladavini prava u Rumunjskoj. To izaziva mnogo više zabrinutosti nego u hrvatskom, mađarskom ili bilo kojem drugom slučaju".
"Kandidati obično kažu da će se povući ako ih parlament odbaci, no rumunjski kandidat, gospodin Viorel Stefan, otvoreno kaže 'pročitajte ugovor, vlade mogu činiti što hoće'. Tako da je pitanje ako vlade, po takvom tumačenju ugovora, mogu činiti što hoće zašto se zamaramo, zašto održati cijeli proces ako nema značenja. Zato smo bili protiv rumunjskog kandidata", objašnjava Tarand.
„Ne kažem da politička karijera diskvalificira od obavljanja neke druge dužnosti, no ukazujem da se političari ne natječu za njih nego se na njih postavljaju“, napominje estonski zastupnik.
Europski parlament ima "poluovlasti"
Tarand ističe da želi ukazati „da bi za EU bilo bolje da ovaj parlament ima pune ovlasti“.
„To znači da mi odlučujemo tko je predsjednik Komisije, tko će biti povjerenici iz članica. Sada radimo neku vrstu poluposla, imamo saslušanja no bit je da ne možemo staviti veto“, kaže Tarand no dodaje da je svjestan da je riječ o pitanju koje u Uniji izaziva proturječja.
Uoči glasovanja o izboru članova ERS-a Tarand je pozvao članice da uvijek, poput Irske, kandidate biraju kroz javnu proceduru te predlažu po dvoje kandidata uzimajući u obzir i rodnu ravnotežu.
Na Tarandovu primjedbu o netransparentnosti procedura u novim članicama i neispunjavanju standarda EU-a pri imenovanju Maletić i Stefana na plenarnoj sjednici reagirala je hrvatska zastupnica Željana Zovko (HDZ/EPP) ocijenivši je "ideološkom" i neprimjerenom.
Ivana Maletić neposredno nakon glasanja nije komentirala Tarandov istup ali je kasnije za Hinu ocijenila da se može raspravljati o procedurama no da „ovo nije bio trenutak i mjesto jer je on mogao puno prije predložiti novu regulativu i promjenu procedure“. Ocijenila je i da Tarandov istup nije doživjela kao „ideološki“, ali jest kao politički motiviran. "Kada već ne prolazi rumunjski kandidat iz S&D-a, neka ne prođe kandidatkinja Europske pučke stranke", tumači Maletić, zastupnica HDZ-a i EPP-a u osmom sazivu Europskog parlamenta.
Procedure
Tarand kaže kako promjena procedura treba biti odgovornost svih europarlamentaraca.
„Ako EU, ili većina građana u članicama, želi razviti ovaj sustav, počevši s kriterijem učinkovitosti, parlament jest odgovoran za iniciranje promjena ugovora, pravila i praksi. Mi nemamo načina za promijeniti procedure, one su upisane u ugovore, dogovorene među vladama i ratificirane referendumima, no mi možemo i trebamo napraviti pritisak na vlade članica da to čine i razmotre ugovore. Znamo da je tu riječ o kompromisima ali ne trebamo zaboraviti ideale i prestati ići prema njima. Tako je razumijem zadaću europarlamentaraca“, kaže Tarand.
„Mi u Odboru za proračunski nadzor smo, u stvari, već pomalo ljuti jer već 15 ili 20 godina govorimo da članice trebaju dati dvoje kandidata radi rodne ravnoteže, jednu ženu i jednog muškarca a mi onda možemo suditi i izabrati na temelju kvalifikacija", dodaje.
On odbacuje da je stav koji je iznio dio političke kalkulacije ili kampanje. "Nije važno o kojoj se stranci radi, ono što ja zagovaram je da parlament mora biti alfa i omega u svim političkim odlukama. Što se tiče ideologija, mislim da stare definicije više ne vrijede, a mislim i da, koliko god to bilo nepopularno, trebamo federativniji pristup jer je učinkovitiji. To nije ideologija nego zdrava logika“.
Maletić također napominje da procedura nije samo pitanje imenovanja članova ERS-a nego i svih drugih institucija te da je na državama članicama da u Vijeću odluče hoće li to biti procedure javnog natječaja.
Ističe, međutim, da je Tarand je pogriješio što je "jako loše apostrofirao istočne države članice kao one koje ne primjenjuju transparentne procedure imenovanja kandidata".
"Procedura kojom sam ja imenovana potpuno je ista u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i svim državama članicama, s izuzetkom Irske", napominje hrvatska zastupnica.
Niti jedna članica nije dala dvoje kandidata
Na pitanje da usporedi procedure izbora s kojima se susreo u novim i starim članicama, Tarand odgovara kako doista niti jedna zemlja do sada nije predložila dvoje kandidata ali da je Irska napravila korak u dobrom smjeru.
"Posebno sam sklon irskom primjeru, jer su u Irskoj za mjesto u revizorskom sudu objavili javni natječaj i izabrali najboljeg kandidata. Mislim da je to jedini takav slučaj od osam nominacija koje smo imali. U drugim zemljama Finskoj, Estoniji, Hrvatskoj, Mađarskoj itd. imali smo neku vrstu mutne procedure u kojoj vlada kaže to je naš kandidat i nitko ne zna kako se on ili ona pojavila“.
„Niti jedna članica nije predložila dva kandidata. Nije ni Irska no učinili su mali korak prema toj ideji i napravili savršen izbor. Jeste li vidjeli u Hrvatskoj, Estoniji ili Švedskoj vidjeli javni natječaj za to? Niste. Razmišljaju, imamo bivšeg premijera, bivšeg ministra vanjskih poslova, pošaljimo ih tamo...“, kaže Tarand
Tarand priznaje da procedura izbora ni u Njemačkoj ne zadovoljava jer se „više smatra zahvalom za minuli rad i karijeru, a što ne bi trebalo biti tako“.
„Kaže se da sam vrlo dobar revizor, no znam mnogo ljudi u Estoniji koji bi mogli ovaj posao raditi mnogo bolje ali im nikada nije pružena prilika javnog natječaja. To ostaje samo unutar vladajuće stranke, a to je problem“, dodaje estonski zastupnik.
Saslušanje u Odboru
Ivana Maletić uspješno je prije izjašnjavanja na plenarnoj sjednici prošla saslušanje i dobila potporu Odbora EP-a za proračunski nadzor. Na saslušanju je odgovarala i na pitanja o njenom političkom radu u Hrvatskoj, poput stava o Istanbulskoj konvenciji ili slučaju Agrokor.
„Njene stručne reference za mjesto u revizorskom sudu jesu cum laude“, ocjenjuje Tarand.
Pitanja su bila takva jer će Maletić kao članica suda možda razmatrati i „neki Agrokor u Češkoj Republici“, objašnjava Tarand i napominje da je hrvatska zastupnica glede tog slučaja dala „politički prilično korektan odgovor“.
„Drugo pitanje je bilo o Istanbulskoj konvenciji“, nastavlja Tarand. „Za mnoge je ljude Istanbulska konvencija 'sveta stvar', no za mene je to svaka međunarodna konvencija (...) jer su to kompromisi proizašli iz međunarodne suradnje. A to je li Maletić kršćanka, muslimanka, za ili protiv takvih tumačenja ženskih prava, za mene je sekundarno. Za mnoge, međutim, nije. Na Odboru se dotaknula pitanja koja su prilično komplicirana, a ja još nisam sreo filozofa koji je dobro objasnio genetski inženjering, biološke misterije... No ona je dala svoje objašnjenje i to poštujem. To nema veze s njenom sposobnošću da provjerava financijska izvješća. Pročitao sam njen životopis, vidio da se obrazovala za taj posao i nedvojbeno je za njega kvalificirana“, ocjenjuje Tarand.
Ivana Maletić u je u izjavi za Hinu napomenula da Istanbulska konvencija ni nakon deset godina nije prihvaćena u svim zemljama, te da je, "u nedostatku argumenata za odbijanje njene kandidature", pozivanje na njeno „protivljenje Istanbulskoj konvenciji i loše procedure (...) potpuno promašeno, što je krajnji rezultat glasovanja i pokazao“.
Ne mora me provjeravati Estonac
Tarand se, kako je istaknuo i u istupu na plenarnoj sjednici parlamenta, zalaže da se prepolovi broj članova ERS-a i da članice svoje mjesto koriste svaki drug mandat suda.
"Za nužnu ravnotežu u provjeri dovoljno je 15 osoba. Ne odričem pravo članicama da sudjeluju, no jednog dana ćemo imati, primjerice, i Albaniju i Bosnu i moje je pitanje koliko će velika biti ta institucija u Luksemburgu“, upozorava Tarand.
"Moja poanta je da meni nije nužno da Estonac provjerava europske knjige, mogu vjerovati Latvijcu, Francuzu ili Hrvatu. Ali ustrajavam da je na parlamentu, koji je demokratski izabrano tijelo od građana, da odluči", zaključio je Tarand u razgovoru.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....