SPORAZUM KOJIM SE ŽELI ZAUSTAVITI PROPADANJE

EU i SAD stvaranjem nove zajedničke ekonomske zone pokušavaju pobjeći recesiji

Hrvatski proizvođači ubuduće će moći svoje proizvode slobodno plasirati ne samo na velikom tržištu Europske Unije nego i u Sjedinjene Američke Države ostvari li se zacrtani cilj stvaranja zone slobodne trgovine između EU i SAD-a. Politička odluka o otvaranju pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini donesena je u Washingtonu i Bruxelles je pokrenuo interne procedure za pripremu početka pregovora.

Europska komisija, kako je najavio njezin predsjednik Manuel Barroso, već priprema nacrt koji će predstaviti Vijeću. Sličnu unutarnju proceduru prije otvaranja pregovora pokrenula je i američka administracija nakon što je predsjednik Barack Obama u govoru o stanju nacije objavio namjeru sklapanja trgovinskog saveza s Europskom Unijom.

Pesimisti došli na svoje

Jučer objavljena službena europska statistika pokazala je da je s padom BDP-a od 0,6 posto recesija u eurozoni probila sva očekivanja analitičara, pa i onog najpesimističnijeg, Bloombergova, koji je u posljednjem pregledu Europi najavio pad BDP-a od 0,4 posto.

U Uniji se zato nadaju da će još prije kraja irskog predsjedanja moći otvoriti pregovore o zajedničkoj trgovinskoj zoni sa SAD-om, ali do postizanja konačnog cilja proći će, kako se očekuje, najmanje dvije godine. Kada se sporazum postigne, EU i SAD stvorit će najveću zonu slobodne trgovine u svijetu. Taj sporazum, naglasio je i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, ne samo da će utjecati na prekoatlantske trgovinske odnose nego će postaviti globalna pravila i standarde.

Analitičari, poprilično suzdržani od prognoza nakon jučer objavljenih podataka BDP-u i europskom gospodarstvu, u spajanju dvaju krizom oslabljenh tržišta vide način za što brži bijeg iz recesije.

EU i SAD nekoliko su puta u prošlosti pokušavali sklopiti sporazum o slobodnoj trgovini između EU i SAD-a, ali su nailazili na razne prepreke, prije svega protekcionizam s obje stane. Europa priznaje Sjedinjenim Državama ključnu ulogu u stvaranju Unije, obrani njezina zapadnog dijela od komunističkog bloka tijekom hladnog rata i tranziciji istoka. Politički i vojni pakt u okviru NATO-a jest funkcionirao, ali činjenica je da je Savezu najviše davala Amerika, a najveću je korist imala Europa. U vojnim intervencijama Sjevernoatlantskog saveza gotovo 90 posto operacija provodili su Amerikanci.

Trgovinsko i gospodarsko savezništvo, pak, stalno je nailazilo na barijere. O tome je na BBC-ju jučer govorio i bivši europski povjerenik Peter Mandelson, koji je spomenuo nekoliko primjera iz kojih se vidi koliko je bilo teško postići bilo kakav trgovinski sporazum s Amerikancima. Prema njegovim procjenama, ni ovaj put neće biti ništa lakše s obje strane Atlantika. I u Uniji će se naći zemlje koje će tražiti posebnu zaštitu svog tržišta, a Washington će također pokušati izvući najbolji mogući dogovor za svoje proizvođače.

Francusko kočenje

Da u EU neće biti lako postići konsenzus, vidjelo se odmah, već po reakciji Francuske, koja je u prošlosti kočila takve pokušaje.

Francuska ministrica trgovine Nicole Bricq upozorila je da će njezina vlada podržati takav sporazum sa SAD-om samo “ako bude poštovao naše vrijednosti, europsku kulturnu viziju, naš poljoprivredni model i onaj koji potpomaže napredak u pitanjima energije i zaštiti okoliša“.

U EU priznaju da je sadašnja gospodarska kriza zapravo dobra prilika za prevladavanje razlika i postizanje sporazuma o slobodnoj trgovini.

Sadašnji povjerenik EU za trgovinu Karel de Gucht također je svjestan da neće biti lako postići sporazum.

- Mi bismo željeli dovršiti ovaj posao za dvije godine, to bi bilo idealno, ali važnije od brzine bit će postizanje ambicioznog dogovora - rekao je de Gucht.

Iznio je podatke prema kojima su SAD i EU i danas najveći trgovinski partneri u svijetu, a međusobno poslovanje iznosi čak 2 milijarde eura dnevno. Trgovina između EU i SAD-a čini čak 47 posto svjetskoga bruto nacionalnog dohotka.

Predsjednik Europske komisije Barroso kaže da će budući sporazum stvoriti nova radna mjesta te potaknuti BDP za 0,5 posto, što će značiti desetke milijardi eura više. - Najvažnije je da će to biti velik poticaj našim gospodarstvima, a neće koštati ni centa naše porezne obveznike - istaknuo je Barroso.

Rat tarifama

Budući sporazum o slobodnoj trgovini zamišljen je kao pakt kojim ne samo da će se otvoriti pristup tržištu nego i potaknuti ukidanje raznih tradicionalnih tarifa te osigurati ravnopravan pristup javnim natječajima, uslugama i investicijiama.

Unija smatra da Europa i SAD imaju najstrože mjere za zaštitu potrošača te za sigurnost i kvalitetu proizvoda, tako da će se proizvođačima uvelike olakšati posao ako se dogovori međusobno priznanje certifikata o standardizaciji.

Novi porez prihvatilo 11 članica Unije

Europska komisija jučer je predložila uvođenje poreza na financijske transakcije u onim državama članicama koje su podržale uvođenje takvog poreza. Takvih je država 11 od 27 članica EU, a među njima su i Francuska, Njemačka i Španjolska. Taj će porez iznositi 0,1 posto, a obavezan je za sve transakcije u kojima se jedan od partnera nalazi u državi koja sudjeluje u tzv. zoni poreza na financijske transakcije, odnosno u 11 država koje su odlučile uvesti takav porez koristeći mogućnost “pojačane suradnje” unutar EU. Velika Britanija predvodi većinu članica Unije koje se protive tom porezu i smatraju da će on otežati trgovinu. ( A. Palokaj)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 16:59