EU ima višak plina, što sad? ‘Recesija je sigurna, a krivi korak vodi do ekonomskog urušavanja!‘

Neumorna bujica loših vijesti držala je europska tržišta plina napetima i na rubu. No, situacija više nije tako jednoznačna. Ako vrijeme nastavi biti ovako blago, ako građani poslušaju pozive da se ograniči korištenje energije, a pritom se izbjegne bilo kakav nepredviđeni, crni scenarij, Europa bi mogla imati koristi od velikog pada cijena plina. To bi moglo značiti da je recesija izbjegnuta, da će se inflacija stabilizirati ranije nego što se očekivalo, a da Europska središnja banka može popustiti s bolnim povećanjem stopa, piše Bloomberg.

Europa je ušla u potpuno novo i mnogo izazovnije energetsko okruženje. Tijekom godinu dana dotok plina iz Rusije, koji je nekada osiguravao gotovo 40 posto potrošnje u regiji, smanjen je na kapaljku. Kako su zalihe padale, cijene su skočile i sada se kreću oko 10 puta iznad prosjeka.

Ekonomski izgledi za regiju su loši jer viši troškovi energije smanjuju prihode potrošača i uništavaju industrijske opskrbne lance. Vlade su se uključile kako bi pružile potporu, ali šok je ogroman i pojačan prelijevanjem na tržišta električne energije.

Nadovezujući se na model Međunarodnog monetarnog fonda o europskoj ponudi i potražnji za plinom, pod trenutnim okolnostima, vidimo da će cijene ostati oko 200 € po megavat-satu u nadolazećim kvartalima, što snažno opterećuje industrijsku proizvodnju i domaću potražnju.

S cijenama na toj razini, naš model sugerira da će europodručje potrošiti gotovo 5% svog bruto domaćeg proizvoda u sljedećih 12 mjeseci na uvoz prirodnog plina, u odnosu na 1,3% u 2021. To znači da je naša temeljna prognoza da će regija kliznuti u recesiju u četvrtom tromjesečju, smanjujući se za oko 1% tijekom dva kvartala. Kombinacija hladne zime i pogrešne reakcije kreatora politike mogla bi dovesti do pada BDP-a za 5%.

Tračak nade

Suočene s takvim izazovima, europske energetske mreže do sada su se iznenađujuće dobro držale. Zalihe iz drugih zemalja, posebno u obliku ukapljenog prirodnog plina, brzo su se povećale, a potražnja je znatno pala, zatvarajući dio praznine nastale padom ruskih tokova. U međuvremenu, koordinacija na razini Europske unije pomogla je da plin teče tamo gdje je potreban. Kao rezultat toga, regija ulazi u zimu s visokim razinama skladištenja.

U svojim Plinskim zimskim izgledima, BloombergNEF procjenjuje da je potražnja za plinom već znatno pala diljem Europe i predviđa da bi ove zime mogla pasti na 17% ispod prosjeka u posljednjih pet godina.

Ako su te prognoze točne, naš model sugerira da bi cijene mogle pasti na oko 175 € po MWh (172 USD po MWh), smanjujući račun za plin na oko 4% BDP-a. To možda neće biti dovoljno da se izbjegne pad, ali bi kontrakcija ostala plića, s padom BDP-a za samo oko 0,3% tijekom zime.

Moguć je i benigniji ishod.

U drugoj polovici prošle godine cijene su porasle više nego što bi naš model predvidio. Moguće je da je strah od akutne krize, u kombinaciji s tržišnim disfunkcijama, držao cijene višima nego što se može opravdati temeljnim pokazateljima. Napori čelnika EU-a da poboljšaju likvidnost tržišta, kao i opadanje neizvjesnosti oko energetskih izgleda s početkom zime mogli bi značiti da su rizici od akutne krize precijenjeni. Naš model sugerira da bi to moglo biti u skladu s padom cijena plina na oko 100 € po MWh. Još uvijek skupo, ali ogroman pomak u usporedbi s trenutnim izgledima.

Takav pad cijena znatno bi smanjio troškove energije za kućanstva i poduzeća u europodručju—procjenjujemo da bi mogli pasti na oko 2,3% BDP-a. Kada bi se kočenje industrijske proizvodnje i agregatne potražnje smanjivalo, recesija bi se izbjegla, a gospodarstvo bi se 2023. moglo povećati za ukupno 1,1%, u odnosu na -0,1% u našoj trenutnoj prognozi.

Kako reagira Europska centralna banka?

Pad cijena također bi trebao smanjiti inflaciju brže nego što ECB predviđa. Trenutačno predviđamo da će ECB do svog sastanka u veljači brzo povećati kamatnu stopu na depozite na 2,25%. To bi politiku odvelo u kontrakcijsko područje nekoliko kvartala prije nego što središnja banka spusti stopu na 1,75% do prosinca 2023. Ako se energetski izgledi poboljšaju, smanjila bi se potreba za restriktivnim stopama. Europa bi imala dvostruku korist, s cijenama energije i kamatnim stopama nižim nego što sugeriraju trenutna predviđanja.

Prebroditi nadolazeću zimu veliki je izazov za europsku energetsku mrežu i gospodarstvo. Pripreme za sljedeću, s djelomičnom ruskom opskrbom ili bez iste, bit će jednako izazovne. Cijene mnogo više od normalnih vjerojatno će se zadržati i do 2023. jer zemlje žure da nadopune skladišta, a visoki se računi mogu očekivati i dalje.

Ipak, ponuda i potražnja nastavljaju se prilagođavati - planirano proširenje kapaciteta LNG-a, posebice u Njemačkoj, primjer je tog prilagođavanja. Gledajući dalje u zimu 2023.-24., mislimo da to znači da se akutne krize mogu izbjeći. S vremenom će se kočenje zbog viših troškova energije postupno smanjivati.