Uz bezbroj geostrateških iluzija koje su uništene posljednjih dana, spoznaja koja bi trebala najviše otrijezniti svakoga tko živi na Starom kontinentu je sljedeća: nikoga nije briga što Europa misli, piše u Politicu Matthew Karnitschnig, dopisnik iz Berlina, ocjenjujući kako je u nizu globalnih žarišta, od Nagorno-Karabaha preko Kosova do sada Izraela, "Europa potisnuta u ulogu dobronamjerne nevladine organizacije čiji se humanitarni doprinosi pozdravljaju, ali se inače ignoriraju".
Taj blok od 27 zemalja uvijek se, podsjeća Karnitschnig, borio s artikuliranjem jedinstvene vanjske politike zbog često neujednačenih nacionalnih interesa, ali je uvijek bio važan, uglavnom zbog veličine tržišta. Međutim, globalni utjecaj EU opada zbog pada gospodarstva i nesposobnosti da projicira vojnu moć u vrijeme rastuće globalne nestabilnosti, smatra američko-austrijski novinar.
"Pogledajte samo protekla 72 sata: nakon Hamasova masakra nad stotinama izraelskih civila tijekom vikenda, europski povjerenik za proširenje Olivér Várhelyi objavio je u ponedjeljak da će blok "odmah" obustaviti 691 milijun eura pomoći palestinskim vlastima. Nekoliko sati poslije slovenski povjerenik Janez Lenarčič proturječi svom mađarskom kolegi, inzistirajući na tome da će se pomoć "nastaviti koliko god bude potrebno".
Tiskovna operacija Komisije uslijedila je izjavom da će EU provesti "hitnu reviziju" nekih programa pomoći kako bi osigurala da se sredstva ne usmjeravaju prema terorizmu, što implicira da takve mjere zaštite dosad nisu bile uspostavljene. Što se tiče visokog predstavnika EU za vanjsku politiku Josepa Borrella, ishod svake revizije pomoći za Palestince bio je unaprijed poznat: "Morat ćemo podržati više, a ne manje", rekao je u utorak. Ukratko: tijekom samo 24 sata Komisija je prešla put od objave da će obustaviti svu pomoć Palestincima do signaliziranja da će povećati protok sredstava", piše Karnitschnig.
Različiti pristupi vodećih ljudi
Kritizira "jednako zbunjen odgovor na događaje na terenu u Izraelu", a u prvom redu Borrella jer je, "dok je trajalo brojanje izraelskih leševa", osudio "barbarski napad", ali i "istaknuo patnju Palestinaca koji su na izborima izabrali Hamas".
Pristup Španjolca Borrella, nastavlja dalje Karnitschnig, u oštroj je suprotnosti s pristupom Ursule von der Leyen, šefice EK, koja je nedvosmisleno osudila napade i dala projicirati izraelsku zastavu na fasadu svog ureda.
Međutim, ti su potezi odmah izazvali prosvjede iz drugih dijelova EU, a Clare Daly, vatrena ljevičarska zastupnica u Europskom parlamentu iz Irske, dovela je u pitanje legitimitet von der Leyen i rekla joj čak da "začepi", piše Politicov novinar.
I sam je američki predsjednik Joe Biden, dodaje, u danima nakon napada napomenuo da je nazvao Francusku, Njemačku, Italiju i Ujedinjeno Kraljevstvo kako bi razgovarali o krizi u Izraelu. Na popisu nije bilo niti jednog čelnika EU.
Karnitschnig jedan od razloga smanjivanja važnosti EU kao cjeline vidi u prethodnim diplomatskim potezima kada je pogrešno, navodi novinar, procjenjivala međunarodne partnere te je tako prenaivno pristupala, primjerice, Iranu za koji je moguće da je pomogao organizirati Hamas u udaru na izraelske civile. Zbog prevelike popustljivosti prema Teheranu i tamošnjem radikalnom vodstvu Europa "mora živjeti s posljedicama svojih pogrešnih politika i gubitkom ugleda u Izraelu" koji je, napominje Politico, jedina demokratska zemlja na tom području.
‘Ni sami se ne shvaćaju ozbiljno‘
Još jedan eklatantan primjer europske geopolitičke nemoći je Nagorno-Karabah, sporna, većinski armenska regija u Azerbajdžanu. Veći dio svijeta gotovo je zaboravio tamošnji sukob koji je dugo tinjao, piše Karnitschnig, ali ne i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel koji je pokrenuo ambiciozan diplomatski napor ranije ove godine usred ponovnog porasta napetosti. U srpnju je Michel ugostio čelnike Armenije i Azerbajdžana u Bruxellesu, što je bio šesti takav sastanak. Opisao je rasprave kao "iskrene, poštene i sadržajne". Ali, Azerbajdžan je zauzeo regiju, poslavši više od 100.000 izbjeglica u Armeniju. Europa, kojoj je prijeko trebao prirodni plin iz Azerbajdžana, mogla je samo nemoćno gledati. Ranije ovog mjeseca Michel je okrivio Rusiju, tradicionalnog zaštitnika Armenije u regiji, za fijasko.
Ništa bolje sreće nisu bili ni kada su pokušali posredovati i srediti kaos u europskom dvorištu - na Kosovu, gdje su Europljani godinama pokušavali posredovati u trajnom miru između albanskog i srpskog stanovništva. Stranke su, ocjenjuje Karnitschnig, u najboljem slučaju danas udaljenije više nego ikad.
A sve, napominje, unatoč opsežnoj retorici o nužnosti da Europa igra globalniju ulogu.
Čini se da se ni sami, čak ni najveće članice, ne shvaćaju ozbiljno. "Dok je Biden sjedio u situacijskoj sobi Bijele kuće kako bi razgovarao o krizi u Izraelu, francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz bili su zauzeti sastancima u Hamburgu. Nakon što su pristali udvostručiti svoje napore za smanjenje birokracije u EU, krenuli su na krstarenje lukom sa svojim partnerima. Uspješnu raspravu proslavili su na lokalnom pristaništu uz pivo i Fischbrötchen, hamburški riblji sendvič. Vrijeme je bilo lijepo. Ali najvažnije: nikome nije zvonio telefon", zaključuje Politicov novinar.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....