EUROPA NA PREKRETNICI, A RJEŠENJE ZA KRIZU STIŽE IZ BELGIJE Valonski premijer nabrojao četiri zemlje koje bi trebalo zamoliti da izađu iz Unije

Nakon Brexita poželjni bi bili Polxit, Hongrexit, Roumaxit, Bulgxit (namjerno su ostavljeni francuski termini kako ih je prenio Le Monde), rekao je valonski premijer Paul Magnette.

Valonija je jedna od federalnih sastavnica Kraljevine Belgije, frankofona, pa i siromašnija od Flandrije, a u središte interesa svih zemalja članica došla je krajem prošle godine kad je odlučila glasati protiv potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini s Kanadom (CETA). Taj je problem poslije riješen, uz dosta političkih pritisaka - i neke ustupke, ali je pokazao značajne elemente nefunkcionalnosti EU. Sad taj isti Magnette iznosi stav kako bi bilo dobro da Veliku Britaniju, nakon što napusti EU, na tom putu slijede Poljska, Mađarska, Rumunjska i Bugarska. Valonski premijer vjeruje kako bi za te zemlje (a možda i za Švedsku i Dansku) bilo bolje da svoj odnos s EU definiraju sporazumom o partnerstvu.

Konkurencija

Magnette je, uz niz teza koje ostavljamo za neku drugu prigodu, pogodio u sridu kad je riječ o te četiri zemlje. I sam kaže da bi se njihovim izlaskom bitno ublažila unutarnja konkurencija u EU. A upravo je ona bila više nego vidljiva na summitu prošlog petka na Malti, posebno kad je bila riječ o odnosu prema stajalištima američkog predsjednika Donalda Trumpa. Nakon što je francuski predsjednik François Hollande oštro kritizirao novog stanara Bijele kuće, diplomat iz jedne od zemalja Istočne Europe taj je stav oštro napao tvrdeći da za “Francuze sada postoji samo EU, a ne više Zapad”. Poznato je, naime, da je mađarski premijer Viktor Orbán s oduševljenjem pozdravio Trumpov izbor, ističući kako je konačno kraj multilateralizmu te da sada nastupa razdoblje bilateralizma: s pravom se može postaviti pitanje zašto je onda i dalje u članstvu EU koja je bazično multilateralna organizacija. Orbán se dan prije Malte sastao s još jednim autokratom kojemu se divi - Vladimirom Putinom s kojim planira velike poslove bez obzira na sankcije Moskvi. Indikativno je da je mađarski premijer u svojih sedam godina drugog mandata uspio i javnost okrenuti od Zapada: Putina podržava 47 posto ispitanika (ispred su samo papa Franjo i Barack Obama), a iza njega su Jean-Claude Juncker (42 posto) i Angela Merkel (41 posto).

Sastanak u Rimu

No, čini se da Magnetteovi stavovi nisu samo njegovi. Naime, upravo na summitu na Malti su zemlje osnivači EU jasno istupile s tezom o “Europi dviju brzina” za budućnost. Konačni plan EU, nakon što iz nje izađe Velika Britanija, bit će predstavljen najvjerojatnije u Rimu tijekom proslave 60. obljetnice potpisivanja Rimskih sporazuma koji su stvorili Europsku ekonomsku zajednicu. Nositelji te ideje su njemačka kancelarka Angela Merkel i čelnici Beneluxa, a plan je u svojim osnovnim crtama vrlo jednostavan: jača integracija zemalja članica eurozone. Benelux je taj plan objasnio u objavljenom dokumentu “Različiti putevi integracije i jačanja suradnje mogli bi osigurati učinkovite odgovore izazovima koji na različite načine utječu na članice. Ovi aranžmani trebali bi biti uključivi i razvidni s najvećim mogućim uplivom drugih članica i institucija EU”.

Nije jasno u kakvoj bi se situaciji našli Grčka ili Portugal, članice eurozone, ali još uvijek s financijskim problemima, odnosno bi li one bile u “prvoj brzini”, dakle središnjici, ili bi bile prebačene u “drugu brzinu”, na periferiju.

Upravo se ovih dana vode burni razgovori oko Atene i njezinih financijskih problema, a MMF je zaključio da je grčki dug, usprkos svim dosad poduzetim mjerama, dugoročno neodrživ.