TEŠKA KRIZA

Europljani i Latinoamerikanci pozivaju na 'slobodne predsjedničke izbore' u Venezueli

 Andres Stapff / REUERS

Europske i latinoameričke zemlje koje su u četvrtak u Montevideu sudjelovale na prvom sastanku Međunarodne kontaktne skupine za Venezuelu pozvale su na "slobodne, transparentne i vjerodostojne predsjedničke izbore", u toj naftom bogatoj zemlji koju je socijalistički predsjednik uveo u tešku krizu, kako bi se spriječila destabilizacija regije i šireg područja.

"Skupina poziva da se utvrdi zajedničko međunarodno stajalište kako bi se pružila potpora mirnom, političkom, demokratskom i isključivo venezuelskom rješenju krize, bez primjene sile, putem slobodnih, transparentnih i vjerodostojnih predsjedničkih izbora, u skladu s venezuelskim ustavom", ističe se u završoj izjavi koju su potpisale sve zemlje sudionice, osim Bolivije i Meksika.

"Najveća dilema pred kojom je Venezuela jest dilema mir ili rat", upozorio je urugvajski predsjednik Tabare Vazquez, na početku sastanka, pozivajući međunarodnu zajednicu na "oprez" dok je politička napetost u toj južnoameričkoj zemlji dosegnula vrhunac.

"Najvažnije je spriječiti nasilje u zemlji i intervenciju izvana", istaknula je visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Federica Mogherini, upozorivši na "hitnost" situacije koja "prijeti destabilizacijom, ne samo u regiji".

Mogherini i izaslanici osam europskih zemalja - Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Nizozemske, Portugala, Španjolske, Švedske i Italije - te pet latinoameričkih - Urugvaja, Kostarike, Bolivije, Ekvadora i Meksika - sudjelovali su na prvom sastanku Kontaktne skupine koju je krajem siječnja osnovao EU.

Meksiko sudjeluje u radu skupine, ali službeno nije njezin član.

Sastanak je održan nakon sličnog sastanka Lima skupine u Kanadi koja je pozvala međunarodnu zajednicu da izvrši pritisak na socijalističkog venezuelskog predsjednika Nicolasa Madura da se povuče s vlasti.

U srijedu je venezuelski socijalistički predsjednik Nicolas Maduro, koji je odbio europski ultimatum za raspisivanje prijevremenih predsjedničkih izbora, pohvalio održavanje sastanka i pružio potporu "svim koracima i inicijativama koji pridonose dijalogu".

No predsjednik parlamenta Juan Guaido koji se 23. siječnja proglasio privremenim predsjednikom i kojega je zatim priznalo četrdesetak zemalja, na čelu sa Sjedinjenim Državama, glatko je odbio bilo kakav dijalog s vladom. Računa na nove prosvjede svojih pristaša 12. veljače na kojima će tražiti formiranje "prijelazne vlade" i "slobodne izbore".

Dok se završavao sastanak diplomata u Montevideu, prvi kamioni s američkom humanitarnom pomoći za Venezuelu koju Maduro ne prihvaća, stigli su na kolumbijsko-venezuelsku granicu, izvijestila je novinarska ekipa AFP-a s mjesta događaja.

Desetak kamiona s nepokvarljivom hranom ušlo je u sabirni centar koji su kolumbijske vlasti organizirale blizu međunarodnog mosta Tienditas u pograničnom gradu Cucuti, odgovarajući na poziv za pomoć Juana Guaidoa.

Maduro, kojeg podupiru njegovi saveznici iz Rusije, Kine i Turske, odbija svaku pomoć, tvrdeći da je ona uvod u američku vojnu intervenciju.

Glasnogovornica ruske diplomacije Marija Zaharova, čija zemlja je izrazila žaljenje što nije pozvana u Montevideo, nazvala je u četvrtak slanje pomoći "vrhuncem cinizma" Washingtona. "Odluka o primjeni sile je već donesena. Sve ostalo je tek zavaravanje", dodala je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 07:06