Europska komisija predlaže zakon kojim namjerava iskorijeniti prisilni rad

Europska komisija je u srijedu predložila novi zakon kojim će se od velikih tvrtki koje posluju u EU-u tražiti da provjere poštuju li njihovi dobavljači diljem svijeta ekološke standarde i ne koriste li prisilni rad ili rad djece.

Prema prijedlogu, direktiva o dužnoj pažnji za održivo poslovanje primjenjivala bi se na najveća poduzeća, sva društva s ograničenom odgovornošću u EU-u s više od 500 zaposlenika i neto prometom u svijetu većim od 150 milijuna eura.

Za drugu skupinu poduzeća, ostala društva s ograničenom odgovornošću koja posluju u definiranim sektorima visokog učinka, koja ne ispunjavaju oba praga iz prve skupine, ali imaju više od 250 zaposlenika i neto promet u svijetu veći od 40 milijuna eura, pravila će se početi primjenjivati dvije godine kasnije nego za prvu skupinu.

Pravila će morati poštovati i poduzeća izvan EU-a koja posluju u EU-u čiji promet ostvaren u EU-u odgovara pragu za prvu i drugu skupinu.

Mala i srednja poduzeća nisu izravno uključena u područje primjene ovog prijedloga.

Prema prijedlogu direktive, radnicima će trebati osigurati pristup sigurnim i zdravim radnim uvjetima, tvrtke će morati izbjegavati štetne utjecaja na okoliš sukladno ključnim konvencijama o okolišu. Velika poduzeća iz prve skupine morat će imati plan kojim će osigurati usklađenost svoje poslovne strategije s ograničavanjem globalnog zatopljenja na 1,5 °C u skladu s Pariškim sporazumom.

“Ovim prijedlogom želimo postići dva cilja: uzeti u obzir zabrinutost potrošača koji ne žele kupovati proizvode koji su, primjerice, proizvedeni makar i dijelom prisilnim radom ili koji uništavaju okoliš. Drugo, poduzećima dati pravnu sigurnost u pogledu njihovih obveza na jedinstvenom tržištu”, izjavila je potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost Vera Jourova.

Prema prijedlogu, tvrtke iz EU-a morat će ocjenjivati svoje opskrbne lance najmanje jednom godišnje i prije velikih poslovnih odluka ili pokretanja novih aktivnosti, s obzirom na rizike koji uključuju prisilni rad, dječji rad, neodgovarajuću sigurnost na radnom mjestu i utjecaje na okoliš poput onečišćenja i degradacije ekosustava.

Ako tvrtka identificira takve probleme, mora poduzeti odgovarajuće radnje kako bi ih spriječila ili zaustavila, kao što je razvoj izrada plana korektivnih akcija s kojima će se dobavljač morati složiti.

Da bi ovaj prijedlog postao zakon, moraju ga usvojiti Vijeće EU-a i Europski parlament što može potrajati više od godinu dana.

Direktiva bi se primjenjivala na oko 13 tisuća tvrtki u EU, što znači da bi se odnosila na 1 posto europskih tvrtki, a ostalih 99 posto bilo bi izuzeto.

“Ovim pravilima pokazujemo koliko držimo do ljudskih prava i predvodimo zelenu tranziciju. Više ne možemo ignorirati što se događa u našim vrijednosnim lancima opskrbe. Potrebna nam je promjena u našem gospodarskom modelu”, izjavio je povjerenik za pravosuđe Didier Reynders.