Europska unija: Mafijašima ćemo uskoro lakše oduzimati imovinu, oni će to najteže podnijeti

Europska komisija jučer je predložila nove, pojednostavljene mjere za konfiskaciju bespravno stečene imovine kako bi se države članice uspješnije borile protiv organiziranog kriminala i mafije.

Svake godine, prema podacima Europske Unije, stotine milijardi eura odlaze u džepove kriminalaca. U Italiji se čak 150 milijardi eura godišnje (što je više od proračuna Europske Unije) obrće preko organiziranog kriminala. U cijeloj EU samo na prodaji droge obrće se oko 100 milijardi eura godišnje.

Presumpcija nevinosti

Cecilia Malmström, povjerenica Europske Unije za unutarnje poslove, jučer je u Bruxellesu predložila direktivu kojom će se pojednostaviti oduzimanje pokretne i nepokretne imovine stečene kriminalnim radnjama.

- Kriminalce treba udariti tamo gdje ih najviše boli, dakle traganjem za njihovim novcem i vraćanjem njihova profita u zakonsku ekonomiju, što je posebno važno sada u vrijeme gospodarske krize - rekla je Malmström.

Poseban je problem do sada u EU bilo različito zakonodavstvo i praksa u pojedinim državama članicama. To je omogućilo da kriminalci svoju zaradu prebace izvan svoje države.

Zarade skupina organiziranog kriminala sve se češće investiraju izvan njihove države, često u drugoj državi EU, ili se prebace trećoj osobi kako bi se izbjeglo oduzimanje. Kupnje kuća, automobila, restorana, malih poduzeća i dionica samo su neki primjeri kako se ilegalan profit može reinvestirati u legalne poslove, piše u dokumentu Europske komisije u kojem se među mjerama za borbu protiv te pojave predlaže i lakše oduzimanje imovine koju je osumnjičenik prebacio na treću osobu.

Isto tako se predlaže dopuštanje konfiskacije kada je nemoguće donijeti presudu jer je osoba umrla, trajno bolesna ili je pobjegla. Traži se i da tužiteljstvo može privremeno zamrznuti imovinu optuženiku, uz potvrdu suda, ako postoji rizik da ta imovina nestane u slučaju da se ne poduzme mjera. Države bi trebale preuzeti upravljanje zamrznutom imovinom kako ona ne bi izgubila na vrijednosti prije konfiskacije. I naravno, u svim bi se slučajevima trebalo osigurati poštivanje temeljnih prava kao što su presumpcija nevinosti i pravo na imovinu.

Deseci opranih milijardi

Sredstva koja bi država trajno oduzimala kriminalcima imala bi značajan utjecaj na žrtve kriminala, na porezne obveznike i društvo u cijelini, smatra Europska komisija.

Ako ta direktiva zaživi, ona će se odnositi i na Hrvatsku, kao i na sve druge države članice nakon ulaska u EU.

Iako u tom dokumentu Europske Unije nema podataka o Hrvatskoj, Bruxelles je pranje novca i kod nas smatrao velikim problemom. Prema podacima UN-a, procijenjeno je da se u Hrvatskoj preko kupnje nekretnina i raznih ulaganja opralo na desetke milijardi eura.