EU je pripravna u svakom trenutku otvoriti pristupne pregovore s BiH, no kad će to točno biti ovisi isključivo o bosanskohercegovačkoj strani koja mora provesti dodatne reforme i ispuniti uvjete, poručila je u utorak Valentina Superti koja će biti glavni pregovarač EU.
BiH je odlukom Europskog vijeća iz ožujka ove godine dobila suglasnost za otvaranje pristupnih pregovora, no nakon toga je u zemlji došlo do nove političke krize i blokada pa još nije formiran pregovarački tim niti usvojen pregovarački okvir.
Na čekanju je i niz zakona čije je usvajanje Vijeće ultimativno zatražilo, uz odluku da formalno odobri početak pregovora, no bez definiranog datuma.
Ured predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto u utorak je u Sarajevu organizirao konferenciju kako bi se potvrdile obveze koje treba ispuniti.
Superti, koja obnaša dužnost ravnateljice za zapadni Balkan pri Općoj upravi Europske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju i koja će voditi pregovore s BiH, rekla je kako je jasno da su vrata EU za BiH u cijelosti otvorena, ali je istaknula kako će se proširenje odvijati na temelju zasluga i brzine provedbe reforme kao i usvajanja pravne stečevine Unije.
"Unija je za to spremna u svakom trenutku", izjavila je Superti.
Pozvala je vlasti u BiH da što prije pokažu odgovarajući napredak što će Europskom vijeću omogućiti da utvrdi pregovarački okvir i sazove međuvladinu konferenciju.
Podsjetila je kako su konkretne obveze usvajanje zakona o sudovima, o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, o zaštiti osobnih podataka kao i o kontroli granica, a uz to se mora usvojiti i državni proračun za 2024. što zbog političkih nesporazuma u zemlji još nije učinjeno.
Istaknula je i potrebu za reformama koje bi omogućile BiH uključivanje u Plan rasta za zapadni Balkan.
Borjana Krišto je rekla kako je pred njezinom zemljom povijesna prilika koja se ne smije propustiti, a uvjerena je da se postojeće blokade mogu otkloniti. Pojasnila je kako je u tijeku uspostava pregovaračkog tima kao i izbor glavnog pregovarača u ime BiH priznajući kako "široko decentralizirani" ustroj države usporava sve procese u zemlji pa tako i približavanje članstvu u Uniji.
No ona kaže kako vjeruje da se problemi i na tom planu mogu riješiti uz poštivanje mehanizma koordinacije pri donošenju odluka i ustavne strukture. Istaknula je kako tijekom pregovora očekuje posebnu potporu Hrvatske, ali i drugih zemalja regije koje su ranije otvorile pregovarački proces.
"Svjesna sam da nema prečica niti brzih putova, no uz zajednički rad i jačanje međusobnog povjerenja, uvjerena sam da možemo ostvariti zajedničke ciljeve", rekla je Krišto.
Vladimir Drobnjak, koji je bio glavni pregovarač Hrvatske tijekom pristupnih pregovora, na sarajevskom skupu upozorio je kako u EU znaju baš sve o zemlji s kojom pregovaraju, no pritom je baš Europska komisija, kako je rekao, najbolji prijatelj zemlji s kojom se pregovara.
"To je i politika i diplomacija i pravo i logistika", izjavio je Drobnjak.
Pregovore s EU opisao je kao najsloženiji proces s kojim se jedna država može suočiti, a pritom pregovara cijela zemlja, a ne samo njezini stručni timovi.
Uz sve to, kako je istaknuo, uspješnih pregovora nema bez nacionalnog političkog konsenzusa, a to je bio i ključ uspjeha pregovora koje je vodila Hrvatska.
"U Hrvatskoj uvijek imate prijatelja, a ako treba i savjetnika i mentora", poručio je Drobnjak političarima u BiH.