Suočena s valom izbjeglica iz Ukrajine bez presedana, s brojkom većom od 3,5 milijuna onih koji su bježeći od rata došli u EU, Europska komisija usvojila je paket mjera za pomoć i koordinaciju u zbrinjavanju izbjeglica. Mjere su na konferenciji za novinare u Bruxellesu predstavili potpredsjednica Dubravka Šuica, potpredsjednik Margaritis Schinas i povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson.
Žene i djeca
Komisija navodi da je uz 3,5 milijuna izbjeglica, koliko ih je dosad napustilo Ukrajinu, još najmanje 6,5 milijuna raseljeno unutar te države, što čini najveću izbjegličku krizu u Europi nakon 2. svjetskog rata. Velika većina izbjeglica su žene i djeca.
Europska komisija pomoći će državama članicama da što brže i efikasnije koriste fondove EU za pomoć izbjeglicama. Zasad je na raspolaganju 3,4 milijarde eura, uglavnom preostalog novca iz ranijeg financijskog okvira za koheziju. Komisija je najavila da će taj novac biti brzo na raspolaganju državama članicama, prije svih onima koje su najviše pogođene. Poljska je do sada primila više od 1,5 milijuna izbjeglica iz Ukrajine pa će najveći dio pomoći ići toj državi. No, EU će hitno pronaći i druge izvore financija kako bi se pomoć izbjeglicama pružila odmah.
Osigurat će također efikasnu primjenu direktive o privremenoj zaštiti koja je aktivirana za pomoć ukrajinskim izbjeglicama. To omogućuje da se izbjeglice iz Ukrajine ne tretira kao tražitelje azila i oni ne moraju prolaziti komplicirane procedure prije nego što dobiju zaštitu. Ista direktiva omogućuje slobodu kretanja tih izbjeglica unutar cijele EU bez ikakvih ograničenja. Mjere koje je Komisija usvojila uključuju zbrinjavanje i smještaj, pristup zdravstvenim uslugama, zaštitu djece, s posebnim naglaskom na djecu bez pratnje, pristup školstvu i pomoć u zapošljavanju.
Kako bi izbjeglicama bilo lakaše pronaći posao, platforma EU za objavu radnih mjesta nudit će informacije i na ukrajinskom jeziku. Ubrzat će se i postupak priznavanja kvalifikacija i diploma, a izbjeglicama nuditi i brzi tečajevi za stjecanje novih vještina.
Pristup školstvu
Kako je rekla potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica, sva djeca koja dolaze iz Ukrajine moraju imati brz pristup uslugama i korištenju svojih prava, bez diskriminacije, što uključuje i neophodnu psihološku pomoć.
Europska komisija je zatražila od država članica da posebnu pozornost daju i cijepljenju djece. To se ne odnosi na cijepljenje protiv covida-19 već na obvezna cijepljenja djece koja postoje u državama koje primaju izbjeglice. EK procjenjuje da je polovina od ukupnog broja izbjeglica iz Ukrajine školske dobi te da bi njihov pristup školstvu značajno pomogao u ublažavanju psihičkih trauma. Traži se i identificiranje obrazovnih radnika među izbjeglicama kako bi se i njih uključilo u pomoć djeci.
Europska komisija je zatražila i pomoć državama koje graniče s Ukrajinom kako bi im se smanjio teret koji trenutno nose u njihovu zbrinjavanju. Više od 15 tisuća izbjeglica već je prebačeno iz Moldavije u sedam država EU i Norvešku koje su se dobrovoljno prijavile da ih prime. U isto vrijeme stvoreni su i kapaciteti od 10 tisuća ležajeva u raznim državama članicama za prebacivanje po potrebi izbjeglica kojima je potrebna nužna medicinska pomoć.
Komisija zagovara i besplatan prijevoz za izbjeglice na teritorij Europske unije i u tom smislu očekuje i pomoć privatnog sektora. Željeznice nekih država članica EU već su odlučile omogućiti ukrajinskim izbjeglicama besplatan prijevoz njihovim vlakovima, što olakšava njihovo kretanja unutar EU.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....