KLJUČNA KONFERENCIJA

Europski čelnici skupljaju pomoć za Ukrajinu, a sve brine Trump: Kako obraniti EU od Rusije ako SAD izađe iz NATO-a?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski apelira na EU da im pomogne s granatama i municijom: Rusi su ponekad i pet puta jači

Njemački kancelar Olaf Scholz i ukrajinski premijer Volodimir Zelenski potpisali vojni sporazum

 John Macdougall/Afp

Donald Trump unaprijed se nametnuo kao glavni lik Münchenske sigurnosne konferencije, iako ga nema među 800 sudionika: glavna je tema kako Europa može preživjeti eventualno američko povlačenje iz NATO-a, zahvaljujući Trumpovoj prošlotjednoj izjavi da bi ohrabrio Vladimira Putina da napadne članicu NATO-a koja za vojsku ne izdvaja obećanih 2 posto BDP-a.

Konferencija je počela u petak viješću da je ukrajinski premijer Volodimir Zelenski u Berlinu potpisao sporazum o vojnoj suradnji sa njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, a nakon posjete Parizu u subotu stiže u München. Komentari Donalda Trumpa o tome da bi Rusiji izručio NATO partnere izazvali su val šoka širom Europe, po Münchenu svi postavljaju pitanje: Kako financirati rat protiv Rusije i NATO savez, ako se Amerikanci povuku?

Glavna tema konferencije trebala bi biti obrana Ukrajine, najavljuje austrijski ORF: Zelenski najavljuje novu sigurnosnu arhitekturu za svoju zemlju, s Njemačkom i Francuskom potpisuje bilateralne sigurnosne sporazume s obećanjem dugoročne podrške. S Britancima već ima takav sporazum. Sada Zelenski obilazi Berlin i Pariz kako bi osigurao europsku podršku, očekuje se da će u Münchenu poslati upozoravajuću porukui Europi, no glavni cilj mu je Njemačka, treća ekonomija svijeta.

Svjetska politička elita po 60. put okuplja se u Münchenu na sigurnosnoj konferenciji. "Vojni Davos" počeo je u petak s oko 50 šefova država i vlada te više od stotinu ministara. Goruća tema je i situacija na Bliskom istoku, među sudionicima su potpredsjednica SAD-a Kamala Harris, izraelski predsjednik Jitzchak Herzog te palestinski premijer Mohammed Shtayyeh. Očekuju se predstavnici Katara i Egipta, kao i kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi.

Sigurnosna konferencija nudi priliku da se razmotri kako se može podržati ukrajinskog predsjednika Zelenskog i učiniti europski doprinos značajnijim, rekao je šef Münchenske konferencije Christoph Heusgen za njemački ARD. Ukrajini nedostaje oružja i streljiva, Rusija je ponekad i pet puta nadmoćnija. Ovaj je tjedan američki Senat odobrio paket potpore Ukrajini od oko 60 milijardi dolara, ali bi Zastupnički dom kojim dominiraju republikanci mogao to odbiti. Europa pak ne bi mogla popuniti tu prazninu, upozoravaju njemački mediji.

Europljani će iskoristiti priliku za lobiranje među republikanskim kongresnicima da podrže Ukrajinu. Nigdje izvan SAD-a ne možete naći toliko američkih predstavnika na jednom mjestu kao na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji, navodi ARD.

Politico piše kako se britanski ministar vanjskih poslova David Cameron, bivši premijer, pripremio na veliku diplomatsku akciju okupljanja za pomoć Ukrajini. U članku u The Hillu Cameron je apelirao na političare da pokažu jedinstvo, prenosi Politico.

"Ne želim da pokažemo slabost koju smo pokazali prema Hitleru 1930-ih", napisao je Cameron, pozivajući saveznike da pojačaju vojnu proizvodnju.

Trumpova izjava uzdrmala je cjelokupnu koheziju Zapada, ocjenjuje ORF, time što je doveo u pitanje obvezu NATO-a da pruži vojnu pomoć saveznicima u slučaju ruskog napada. Povlačenje američkog nuklearnog oružja iz Europe ili čak povlačenje SAD-a iz NATO-a imalo bi izraziti utjecaj na sigurnosnu situaciju u Europi.

Ideje o tome kako bi Europa trebala reagirati na Trumpov eventualni reizbor uvelike se razlikuju - i o njima će se u Münchenu neizbježno žestoko raspravljati, očekuje austrijski javni servis. Trump je doveo u pitanje stabilnost zapadnog vojnog saveza. Za Trumpa to nije bilo ništa novo: još 2018. godine je u vrijeme svog predsjedničkog mandata rekao da ne bi želio braniti Crnu Goru ako bude napadnuta.

Jako smo sretni pod zaštitničkim kišobranom Amerikanaca, ali američki kišobran možda neće biti uvijek otvoren, pa moramo izgraditi svoj, upozorio je visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell. Možda ćemo u budućnosti morati biti autonomniji nego što smo ikada željeli biti, ističe Borell. Ostavio je otvorenim treba li "novi europski kišobran" uključiti i novi sustav nuklearnog odvraćanja. Njemački kancelar Olaf Scholz uoči konferencije jasno se pozicionirao protiv te ideje.

Konsenzus je da Europa mora učiniti više na poboljšanju vlastite obrambene sposobnosti, bez obzira na ishod izbora u SAD-u. Međutim, postoje različite ideje o tome kako bi to trebalo izgledati. Neposredno prije sigurnosne konferencije otvorila se rasprava o vlastitom nuklearnom štitu Europe.

Heusgen izričito govori protiv europske "nuklearne sile". S jedne strane, to je nespojivo s ugovorima o neširenju nuklearnog oružja, a s druge strane, ne želi ni zamisliti kako bi europska sigurnost izgledala bez američkog zaštitnog kišobrana. Važno je pitanje treba li EU ublažiti financijska pravila kako bi omogućila da se članice dodatno zaduže radi jačanja obrane. Ministar financija Christian Lindner u Münchenu je snažno odbacio ideju o zajedničkom vojnom dugu EU za obranu. Obrambeni proračun može rasti samo uz konstantan ukupni gospodarski rast, upozorava njemački ministar financija.

Među ostalim, na konferenciji razgovarat će se o tome kako bi velike tehnološke kompanije mogle spriječiti širenje dezinformacija u godini važnih europskih izbora. Već tri godine nisu pozvani predstavnici ruske ili iranske vlade.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 13:00