Dok su trajale rasprave o zaključcima kojima se daje status kandidata Ukrajini i Moldaviji, što je Hrvatska snažno podržala, došlo je do velike promijene u tekstu koji se odnosi na BiH. Na zahtjev Hrvatske, Slovenije i Austrije, uspjelo se ubaciti u zaključke da će Europsko vijeće dati status kandidata Bosni i Hercegovini te se pozvalo Europsku komisiju da o tome podnese novo izvješće.
To je u izjavi za novinare potvrdio i predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković.
- Uspjeli smo napraviti formulaciju gdje je Europsko vijeće prvi put jasno izrazilo spremnost da se BiH dodijeli status kandidata. Za to je potrebno da nas Europska komisija izvijesti o najbitnijim reformama koje su zadržane u mišljenju Komisije. Iz njih treba izvući one koje su najvažnije i nakon toga je Vijeće spremno dodijeliti status kandidata BiH. BiH je naša susjedna država, pola milijuna Hrvata živi u BiH, želimo da ulovi korak s drugim zemljama regije, Ukrajinom, Gruzijom i Moldovom. Bila je kvalitetna, sadržajna rasprava. Poruka liderima BiH je da se hitno pristupi reformi Ustava i Izbornog zakona kako bi se taj ključni preduvjet za izbore mogao dovršiti na najbolji mogući način, rekao je Plenković.
Hrvatskoj je to važno, kaže Plenković, jer je to nama susjedna zemlja u kojoj živi pola milijuna Hrvata.
Plenković je rekao da je rasprava bila žustra te da se on snažno borio za jasan signal za BiH u pravcu stjecanja statusa kandidata.
- Europsko vijeće je spremno dodijeliti kandidatski status Bosni i Hercegovini i u tom cilju poziva Komisiju da bez odgode izvijesti Vijeće o provedbi 14 ključnih prioriteta postavljenih u mišljenju s posebnom pozornošću na one koji predstavljaju bitan set reformi kako bi se Europsko vijeće ponovno odlučivalo o tom pitanju, piše na kraju u zaključcima.
Plenković: Odlično je što je Ukrajina postala kandidat
Plenković je komentirao i odluku da se Ukrajini dodijeli status kandidata.
- Smatram da je to odlično. Uime Hrvatske vlade sam nastajao poručiti tu poruku kolegama, zagovarao da se to učini, to je jedini logičan odabir u ovim okolnostima u kojima se Ukrajina našla usred brutalne ruske agresije. Činjenica je da je Europska komisija napisala mišljenje koje je dalo argumente i podržalo takvu odluku. To je važna poruka solidarnosti ukrajinskom vodstvu i narodu. Ista odluka donesena je za Moldovu, što je ohrabrenje u naporima i stabilnosti Moldove. Maloprije smo čuli (ukrajinskog predsjednika, Volodimira) Zelenskog koji je zahvalio svakome ponaosob, kazao je premijer, kako prenosi RTL.
Plenković je istaknuo kako je za Gruziju izražena spremnost da joj se dodijeli status kandidata sukladno ocjeni Europske komisije. "Na taj način se dogodila velika tektonska promjena, gdje su zemlje koje nisu imale europsku perspektivu najedanput iz politike susjedstva praktički, današnjim odlukama, prešle u politiku proširenja", kazao je.
'Velik pozitivan signal prema BiH, zahvaljujući Hrvatskoj'
Plenković kaže i kako se cijeli proces BiH intenzivirao zaključcima Europskog vijeća u ožujku.
"Naša Vlada je tražila posebnu raspravu o BiH, prvi put možda uopće ikad samo o BiH, u povijesti Europskog vijeća. Donijeli smo zaključke, zatražili angažman na najvišoj razini. Charles Michel je preuzeo tu ulogu, postigli su dobar dokument koji je podržao i Dragan Čović u ime HDZ BiH i precizno se navodi koje su to reforme, tu je i pitanje Zakona o sudbenom vijeću, tužiteljskom vijeću, sukobu interesa, spominje se zakon o javnim nabavama koji je u parlamentu", kazao je Plenković.
Rekao je i da redovit izvještaj o napretku BiH slijedi u listopadu te da je to nova šansa da se BiH daju signali za korak dalje.
"BiH aplicira kad je Čović predsjedatelj Predsjedništva BiH 15.2.2016., tada zastupnici HDZ-a u Europskom parlamentu lobiraju, taj važan korak za BiH su radile hrvatske političke stranke. Idemo korak prema kandidatskom statusu, mišljenje Komisije je išlo 2019. pa onda zaključci. Danas smo je objeručke gurnuli korak dalje prema tom statusu", kazao je premijer.
Govoreći o Sjevernoj Makedoniji i Bugarskoj, premijer je kazao da problemi traju.
"Zadnje (Jean-Claude) Junckerovo i (Donald) Tuskovo Vijeće je bilo u jesen 2019. kad smo bili nadomak, pa neke druge zemlje nisu dopustile otvaranje pregovora. To se oteglo dvije i pol godine. Francuska je posredovala između Bugarske i Sjeverne Makedonije. Koliko smo uspjeli vidjeti, bugarskom premijeru (Kirilu) Petkovu je izglasano nepovjerenje, idu na odbor za vanjske poslove s dokumentom s kojim je Francuska posredovala. Danas na sastanku makedonski premijer nije bio zadovoljan tim prijedlogom. Ako ga Bugarska prihvati, da li će ga prihvatiti Makedonija, nisam stekao dojam da je taj dokument temelj oko kojeg se obje zemlje mogu usuglasiti", kazao je Plenković.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....