Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov nedavno je zaprijetio da bi Rusija mogla rasporediti nuklearne projektile kao odgovor na raspoređivanje američkog oružja u Njemačkoj. Istovremeni, proratni kremaljski propagandisti rutinski plaše Europljane "krajem civilizacije", a ruski vođa Vladimir Putin svoje tradicionalne nuklearne prijetnje po prvi put podupire praktičnim koracima - vježbama raspoređivanja taktičkih nuklearnih snaga. Pritom praktički izravno poručuje da Europa neće imati čime odgovoriti na rusku agresiju bez pomoći SAD-a.
No, situacija je takva da čak i ako Donald Trump pobijedi na američkim izborima i odbije pružiti sigurnosna jamstva europskim članicama NATO-a, Europa ima vlastiti ozbiljan nuklearni potencijal i već se priprema za budućnost "bez Amerike".
Putin je pokrenuo novi ciklus nuklearne ucjene, ali ovoga puta prijeteće izjave prate akcije i nedvosmislen fokus na Europu. Krajem svibnja, odgovarajući na pitanja novinara, ruski predsjednik je poručio Europljanima da se prisjete da žive u "državama s malim teritorijem i vrlo gustom naseljenošću" te da trebaju uzeti u obzir "taj čimbenik" kada razmatraju pitanje dopuštanja ukrajinskoj vojsci napade na ciljeve duboko unutar međunarodno priznatog teritorija Rusije zapadnim oružjem dugog dometa.
Na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu početkom lipnja Putin je iznio prijetnje još transparentnije. Najprije je naglasio "bespomoćnost" Europe pri mogućem udaru budući da, za razliku od SAD-a i Rusije, ona nema razvijen sustav ranog upozoravanja. Također, ruski čelnik je izravno istaknuo snagu taktičkog nuklearnog oružja kojim raspolaže i njegovu količinsku nadmoć. "Naše taktičko nuklearno oružje je četiri puta jače od bombi koje su Amerikanci upotrijebili protiv Hirošime i Nagasakija. Tri do četiri puta. Imamo ga višestruko više - i na europskom kontinentu, pa čak i ako Amerikanci donesu svoje, još uvijek imamo mnogo puta više", rekao je Putin.
Na kraju, dotaknuo se i pitanja mogućnosti nuklearnog rata korištenjem strateških bojevih glava, izrazivši sumnju da bi Amerikanci intervenirali ako u Europi počne eskalacija. Osim toga, najavio je još ranije mogućnost izmjene ruske doktrine upotrebe nuklearnog oružja i provođenje nuklearnih testiranja ako se za to ukaže potreba.
Ovoga puta riječi prate djela
Sve bi se to moglo okarakterizirati kao retoriku koja je već postala tradicionalna tijekom sukoba u Ukrajini u sklopu informacijskog rata, no ovoga puta riječi su popraćene djelima, iako u velikoj mjeri demonstrativnim. Dana 21. svibnja u Rusiji su započele prve vježbe raspoređivanja taktičkog nuklearnog oružja, nakon čega se vježbama pridružila i Bjelorusija. Prije nekoliko dana, govoreći na kanalu Rusija 1, voditelj i zastupnik Državne dume Jevgenij Popov je, kako je Jutarnji list već pisao, govoreći o raspoređivanju američkih raketa u Njemačkoj, rekao da će gotovo sve europske prijestolnice biti ugrožene, a na video zidu prikazane su bile i prve mete ruskog nuklearnog udara u Europi te je rečeno da bi samo tri projektila bila dovoljna da unište britansku civilizaciju.
No, kako na sve to reagira Zapad? Već u siječnju neki europski političari počeli su govoriti o potrebi vlastitog europskog nuklearnog odvraćanja Rusije u situaciji kada sudbina NATO-a, po mišljenju mnogih, ovisi o ishodu predsjedničkih izbora u SAD-u. Tako je Njemačka vrlo ozbiljno raspravljala o mogućnostima "kupnje" do 1000 jedinica otpisanih američkih bojevih glava te njihovog naknadnog raspoređivanja na teritoriju europskih članica saveza, piše u svojoj opsežnoj analizi ruski neovisni medij The Insider.
U proljeće su poljske vlasti izrazile spremnost na raspoređivanje nuklearnog oružja na svojem teritoriju kao odgovor na raspoređivanje ruskog taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiji. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u lipnju da članice zapadnog vojnog saveza održavaju konzultacije o izvlačenju nuklearnog oružja iz skladišta i prebacivanju u stanje pripravnosti. Washington je nedavno da će američke rakete srednjeg i kratkog dometa biti raspoređene u Njemačkoj od 2026. godine, prvi put od ‘Hladnog rata‘, a radi se o višenamjenskim raketama SM-6, krstarećim raketama Tomahawk i naprednom novorazvijenim hipersoničnim projektilima. Iako je riječ o ne-nuklearnim projektilima, malo tko sumnja da će one moći nositi i nuklearne bojeve glave.
Pritom, temeljni ugovor između Rusije i Sjedinjenih Država što se tiče nuklearnog oružja, Ugovor o smanjenju strateškog naoružanja, kojim se ograničava broj nuklearnih punjenja koja obje zemlje mogu postaviti, istječe početkom 2026. godine, a malo je vjerojatno da će biti novog ako obje strane počnu raspoređivati projektile srednjeg i kraćeg dometa.
Europa se oslanja na Francusku i Britaniju, no bi li Pariz uskočio?
U međuvremenu, rasprava o europskoj sigurnosti bez SAD-a i vjerojatnom kraju ere bezuvjetne zaštite američkog nuklearnog oružja, intenzivira se kako rastu šanse Donalda Trumpa da pobijedi na izborima. Američki nuklearni ‘kišobran‘ omogućio je Europljanima da uštede novac na skupim vojnim nuklearnim programima u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, a ključno je pitanje hoće li vlastiti nuklearni kapaciteti Europe biti dovoljni da odvrate Rusiju ako se SAD pod Trumpom vrati izolacionističkoj vanjskoj politici ili odluči fokusirati se na suočavanje s Kinom.
U Europi, Velika Britanija ima 225 bojevih glava, a Francuska 290. Obje posjeduju strateško nuklearno oružje, ali britanske strateške nuklearne snage smatraju se previše ovisnima o SAD-u jer rakete Trident, koje nose britanske podmornice klase Vanguard, proizvodi Lockheed Martin. Britanija k tome nije članica Europske unije, a obje nemaju ‘nuklearnu trijadu‘ (kopnene, pomorske i zračne nuklearne sposobnosti, op.a.). Francuska se oslanja na strateške podmornice i lovce-bombardere Rafale za nošenje - ima ukupno 48 balističkih projektila koji se mogu lansirati s podmornica i oko 50 projektila za lansiranje iz zraka - dok se Britanija oslanja samo na podmornice.
Francuska je svoj nuklearni program razvijala neovisno i trenutačno je jedina članica NATO-a koja nije dio Skupine za nuklearno planiranje, što Pariz čini spremnim da preuzme vodeću ulogu u trenutačno nepostojećem europskom nuklearnom odvraćanju. Istovremeno, francuska nuklearna doktrina temelji se na zaštiti samo francuskih "vitalnih interesa" nuklearnim oružjem - francuski nuklearni program stvoren je kako bi se spriječio nuklearni napad na "nacionalni teritorij" ili invazija na zemlju od strane snaga nekadašnjeg Sovjetskog Saveza.
Kao sredstvo odvraćanja odabrana je izravna prijetnja istrebljenja značajnog dijela stanovništva SSSR-a. Je li sigurnost drugih europskih zemalja dio francuskih "vitalnih interesa", odnosno može li se ‘nuklearna Maginotova linija‘ proširiti do granica EU-a ili NATO-a, stvar je političke interpretacije. Osim toga, Francuska se namjerno pridržava načela "strateške neizvjesnosti" u pogledu uvjeta upotrebe nuklearnog oružja, što znači da nije sasvim jasno što bi točno i u kojim oblicima takav korak izazvao. Još 2020. francuski predsjednik Emmanuel Macron je rekao da "vitalni interesi" zemlje imaju "europsku dimenziju" i kasnije je ponovio to stajalište pozivajući ostatak Europe na "strateški dijalog", ali njegov nasljednik možda će imati drugačiji pogled na to pitanje.
Pitanje taktičkog nuklearnog oružja
Za razliku od Francuske, britanska nuklearna doktrina izričito navodi da se nuklearno oružje može koristiti u iznimnim okolnostima za obranu ne samo same zemlje nego i njezinih NATO saveznika. No, britanske nuklearne snage su ranjivije od francuskih, budući da si ne mogu priuštiti slanje više od jedne strateške podmornice s balističkim raketama (SSBN) na borbenu dužnost.
Međutim, Putin je posebno istaknuo taktičko nuklearno oružje, nuklearna punjenja ‘male‘ snage. Njihova upotreba namijenjena je rješavanju problema na bojnom polju. Za razliku od strateškog nuklearnog oružja, taktičko nikada nije bilo predmet sporazuma o smanjenju i kontroli naoružanja. Prema grubim procjenama, Kremlj raspolaže s do 2000 taktičkih nuklearnih punjenja, koja se mogu postaviti u projektile lansirane s mora, kopna i zraka kao bombe, torpeda, pa čak i topničke granate.
Koliko je poznato, i Francuska i Velika Britanija uništile su svoje zalihe taktičkog nuklearnog oružja, ali francuske krstareće rakete s mogućnošću nošenja nuklearne bojeve glave uglavnom zadovoljavaju karakteristike taktičkog nuklearnog oružja. Istovremeno, francuska doktrina ne predviđa korištenje nuklearnog oružja na bojnom polju, a obitelj projektila ASMP klasificirana je kao tzv. predstrateško oružje. Njihova uporaba trebala bi postati svojevrsno "posljednje upozorenje", uvjeravajući neprijatelja u spremnost Francuske da idući put izvede napad balističkim projektilima. No, takav koncept, naravno, još nije ispitan u praksi pa je teško predvidjeti kako bi potencijalni neprijatelj točno mogao reagirati na ograničeni nuklearni udar.
Jedine taktičke bojeve glave u svom čistom obliku su američke zračne bombe B61, raspoređene u šest baza u Njemačkoj, Italiji, Belgiji, Nizozemskoj i Turskoj. Realno, danas one imaju više simboličnu nego borbenu vrijednost, iako se te bombe trenutačno nadograđuju na modifikaciju opremljenu sustavom navođenja. S obzirom na nuklearne arsenale Rusije i SAD, koje obje imaju više od 5000 bojevih glava, potencijal Francuske i Britanije čini se beznačajnim, ali za potrebe odvraćanja nije bitan ukupan broj, već odlučnost da se upotrijebi nuklearno oružje i njegova sposobnost da dosegne cilj na neprijateljskom teritoriju.
Europa ne čeka nego se priprema
Iako je Putin posebno naglasio da Europljani nemaju vlastiti sustav ranog upozoravanja, samo postojanje francuskih i britanskih podmornica sugerira neizbježnost osvetničkog udara budući da je, za razliku od kopnenih i zračnih sustava, praktički nemoguće otkriti i uništiti sve podmornice koje nose balističke projektile. Sposobnost preživljavanja podmornica zapravo djeluje kao neovisno sredstvo nuklearnog odvraćanja.
S druge strane, upitna je funkcionalnost ruskog sustava ranog upozoravanja. Koliko se može suditi, Kupol EKS, koji ima tu ulogu, ima samo četiri uređaja, umjesto procijenjenih deset, u visoko eliptičnoj orbiti, kao i nekoliko geostacionarnih. Osim toga, Kupol ne zadovoljava glavni kriterij sustava ranog upozoravanja u pogledu vremena upozorenja o lansiranju napadačkih balističkih projektila, uzimajući u obzir njihovo vrijeme leta.
Putinove prijetnje jasno su usmjerene na odvraćanje zapadnih saveznika od pružanja pomoći Ukrajini, što znači da se radi o još jednoj crvenoj liniji. Učinkovitost kremaljske strategije postavljanja crvenih linija u ratu je upitna, no ovaj put, kako navodi Insider, radi se o temeljnijim i dugoročnijim izazovima europskoj sigurnosti ako SAD odbije braniti Europu od ruske agresije.
S jedne strane, bez vojne moći SAD-a, prednost europskih članica NATO-a u konvencionalnom oružju ne čini se toliko apsolutnom da bi se odmah posegnulo za nuklearnim sredstvima napada. No, s druge strane, očita nejednakost u nuklearnim snagama između Rusije i Europe od ključne je važnosti. To povećava vjerojatnost pokazne upotrebe taktičkog nuklearnog oružja kako bi se neprijatelja prisililo na dogovor o povoljnim uvjetima i time izbjegao konvencionalni rat. Tako otprilike izgleda strategija ‘eskalacije radi deeskalacije‘ u glavama analitičara.
U svakom slučaju, Europa ne čeka, već se priprema - prema upućenim izvorima, sve više europskih političara obraća se francuskim kolegama s pitanjima o mogućoj arhitekturi paneuropskog nuklearnog odvraćanja, ne nužno unutar EU-a ili NATO-a. Velika Britanija je još 2021. godine odlučila povećati broj nuklearnih bojevih glava na 260 jedinica. No, valja imati na umu da Francuska ima ‘svojeg Trumpa‘ u osobi Marine Le Pen, a predsjednički izbori zakazani su za 2027. Prema manifestu Le Penove stranke Nacionalni okupljanje, francusko nuklearno oružje namijenjeno je samo za obranu Francuske, što isključuje bilo kakva jamstva za treće zemlje.
Opet, s druge strane, Francuska i Britanija zajedno ipak imaju više nuklearnih bojevih glava od Kine, treće po veličini nuklearne sile. Neki su stručnjaci u zaključku skloni vjerovati da stvarni sigurnosni problem Europe nije u nesrazmjeru s Rusijom u nuklearnim snagama, već u konvencionalnom oružju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....