Film opet pokrenuo priče o najpoznatijem mitu o Napoleonu: ‘Pa to su izmislili Englezi...‘

U kinima diljem svijeta i kod nas već se desetak dana prikazuje film "Napoleon" s dobitnikom Oscara Joaquinom Phoenixom u ulozi legendarnog francuskog vojskovođe i cara. Taj epski povijesni spektakl slavnog redatelja Ridleyja Scotta prošlog je vikenda bio najgledaniji film u hrvatskim kinima. I naši filmski kritičari Nenad Polimac i Damjan Raknić u podcastu "Polimac preporučuje" na našem portalu Jutarnji.hr pohvalno su se izrazili o filmu koji detaljno prikazuje uspon i pad Napoleona Bonapartea i njegov turbulentni odnos s prvom suprugom Josephine, koju u filmu, kako kažu, sjajno glumi Vanessa Kirby. Film je u medijima diljem svijeta potaknuo i niz članaka o Napoleonu i Josephine, ali i osvrte na mit o Napoleonovoj visini.

Tko je bio Napoleon Bonaparte?

Rođen u Ajacciju na Korzici u plemićkoj obitelji, Napoleon Bonaparte (1769.-1821.) slavu je stekao kao francuski vojni zapovjednik u nizu bitaka u Italiji 1796. godine, kojima se približio Beču te prisilio Austriju na mirovni sporazum. Hvaljen kao nacionalni heroj, preuzeo je političku vlast u Francuskoj državnim udarom 1799. godine. Bio je diktator, ali proveo je mnogobrojne reforme koje su poslije slijedile druge države. Primjerice, izgradio je modernu državnu upravu s jakim, centraliziranim upravnim sustavom. Centraliziravši financije, stvorio je državnu banku, a reformirao je i porezni sustav. Proveo je i školske reforme, s naglaskom na liceje (državne škole s jedinstveno propisanim programom), u kojima su se školovali odreda budući državni službenici. Kao car, pokušao je proširiti utjecaj Francuske na svijet, pa je Napoleonova vladavina obilježena stalnim ratovanjem. Kako navodi Hrvatska enciklopedija, u razdoblju od 1809. do 1812. godine Napoleon je dosegnuo vrhunac moći, a njegovo je carstvo obuhvaćalo gotovo polovicu stanovništva Europe. Htio je zagospodariti svijetom, ali nije uspio: u glasovitoj bici kod Waterlooa, u današnjoj Belgiji, 1815. godine porazile su ga britanske i pruske vojne snage pod zapovjedništvom vojvode od Wellingtona.

Tko je bila Josephine?

Ljubav između Napoleona i njegove prve supruge Josephine ostala je zapamćena u povijesti kao jedna od najvećih, ali i najtragičnijih.

Rođena je 1763. godine na francuskom otoku Martiniqueu kao Marie Josephe Rose Tascher de la Pagerie u obitelji siromašnog aristokrata, a udala se za plemića i budućeg političara Alexandrea de Beauharnaisa. Preselila se u Pariz, a u kratkotrajnom braku, u kojem je Alexandre bio nevjeran i fizički nasilan, rođeni su sin Eugene i kći Hortense. Alexandre je pogubljen tijekom Francuske revolucije, a revolucionari su i Josephine tri mjeseca zatočili u zatvoru. Nakon što je puštena na slobodu, potpuno je prihvatila život u pariškom visokom društvu, te započela vezu s Paulom Barrasom, časnikom i političarom koju ju je upoznao s Napoleonom. Josephine i Napoleon vjenčali su se u ožujku 1796. godine, a on je ubrzo krenuo u vojni pohod u Italiju. Veza između Napoleona i Josephine bila je burna, prožeta nevjerama na obje strane, ali i duboko strastvena. Rastali su se nakon 13 godina braka jer je Napoleon smatrao da je Josephine odgovorna za njihovu bračnu neplodnost.

- Bio je stvarno, stvarno zaljubljen u nju, potpuno opčinjen njome. Nikada ni prema kome nije gajio takve osjećaje. Josephine je očajnički željela zatrudnjeti jer je znala da o tome ovisi njezin položaj. I Napoleon je očajnički želio da zatrudni jer nije želio razvod, volio ju je - rekao je za magazin Time oxfordski povjesničar Michael Broers, autor knjige o Napoleonu i stručni konzultant tijekom snimanja Scottova filma.

Josephine je umrla 1814. godine od teške upale pluća, a kada je Napoleon sedam godina poslije umro u izgnanstvu na otoku Svetoj Heleni u 51. godini, posljednja riječ koju je izgovorio navodno je bila "Josephine".

Koliko je Napoleon bio visok?

Napoleon je imao karizmu i goleme ambicije, ali tijekom života i vojne karijere ismijavali su ga zbog niskog rasta. Kako piše National Geographic, njegovi vojnici dali su mu nekoliko ljupkih imena, od kojih je većina započinjala s "le petit" (mali), a kritičari su ga dosljedno prikazivali kao sićušnog, ratobornog čovjeka koji je pokušavao nadoknaditi svoju visinu zastrašivanjem i dominacijom nad ljudima koji su ga okruživali.

Koliko je Napoleon stvarno bio visok, i dalje je predmet rasprava. No, čini se da zbrka oko njegove visine velikim dijelom proizlazi iz razlike u francuskom i engleskom mjernom sustavu.

Kako piše Washington Post, Napoleonov osobni liječnik Francesco Antommarchi ustvrdio je da je bio visok pet stopa i dva inča, po starom francuskom mjernom sustavu, što bi u SI sustavu bilo oko 168 centimetara. Ta je visina potvrđena i na njegovoj autopsiji. No, kako su 2005. godine ustvrdili istraživači John Komlos i Francesco Cinnirella, krajem 18. i početkom 19. stoljeća to je bila prosječna visina europskog muškarca.

Mnogi smatraju da je mit o Napoleonu kao muškarcu niska rasta rezultat britanske propagande. Za to je osobito zaslužan britanski karikaturist i grafičar James Gillray (1756.-1815.), koji je nemilosrdno ismijavao Bonapartea do te mjere da je jednom prilikom francuski državnik zahtijevao od britanskih vlasti da cenzuriraju njegove crteže. Povjesničarka umjetnosti Constance McPhee ističe kako su britanski karikaturisti poput Gillraya "manipulirali veličinom i odjećom kako bi simbolično ispuhali prijetećeg vojnog protivnika i proizveli dojmljivu sliku za koju često zaboravimo da je izmišljena".

Što je Napoleonov kompleks?

Bez obzira na svoju stvarnu visinu, Napoleon je inspirirao teoriju da ljudi niska rasta svoju visinu pokušavaju nadoknaditi odvažnim djelima. Napoleonov kompleks ili sindrom kolokvijalni je izraz koji se koristi za opisivanje vrste kompleksa manje vrijednosti od kojeg, navodno, pate neki ljudi jer su niski. Izraz Napoleonov kompleks skovao je 1920-ih legendarni psihoanalitičar Alfred Adler (1870.-1937.) koji je u početku opisivao djecu koju su zbog njihove male visine i društvene beznačajnosti tjerali da teže za moći nad svojom okolinom. Javnost je ideju kompleksa inferiornosti proširila i na odrasle, povezujući je s Napoleonom: poslije je to prošireno i na druge povijesne ličnosti niska rasta kao što su Hitler, Staljin te, u novije vrijeme, Putin.

No, danas se Napoleonov kompleks smatra pogrdnim društvenim stereotipom koji muškarcima nižeg rasta pripisuje pretjeranu agresivnost. Kako piše National Geographic, analiza iz 2014. pokazala je da visina muškaraca utječe na percepciju društva o njihovim partnerima, njihovu udjelu u kućanskim poslovima i prihodima, pa čak i na to koliko imaju godina kada se vjenčaju. A viši ljudi dosljedno dobivaju više prilika za vodstvo i više društvenog poštovanja.

Pojedine su studije pokazale da je zbog niska rasta nekim muškarcima narušena kvaliteta života. Primjerice, u studiji iz 2017. godine istraživači su otkrili da su muškarci koji su doživjeli diskriminaciju zbog svoje visine, ili koji su jednostavno željeli biti viši, bili manje zadovoljni svojim životom od svojih viših kolega.