Američki predsjednik Barack Obama i lideri republikanaca u Kongresu grozničavo pokušavaju postići dogovor kojim bi spriječili da se 31. prosinca točno u ponoć u aktivira tzv. fiskalna litica - kombinacija drastičnog povećanja poreza i drastičnog smanjenja državne potrošnje u visini pet posto američkog BDP-a, koja bi ekonomiju bacila u novu recesiju.
Ako se demokrati i republikanci do kraja godine ne dogovore, prestat će vrijediti porezne olakšice koje je 2001. uveo predsjednik George W. Bush, a 2010. ih produljio Obama, što bi prosječnom domaćinstvu poreze povećalo za više od 2000 dolara godišnje. Istodobno bi se aktivirali automatski linearni rezovi proračuna, popola podijeljeni između troškova obrane i civilne potrošnje, koji bi obuhvaćali cijeli proračun, a zaštićeni bi bili samo zdravstveno osiguranje za siromašne, mirovine te plaće vojnih zaposlenika i veterana.
Porezi za najbogatije
Mnogi tvrde da bi u tom slučaju Sjedinjene Države krenule stopama Europske Unije koja je agresivnom politikom štednje završila u recesiji s dvostrukim dnom. No, ni tu stvar nije gotova: SAD mora hitno povećati ograničenje na maksimalni iznos javnog duga, inače već u ožujku neće moći vraćati svoje kredite.
Obama se stoga u ponedjeljak već peti put susreo s republikanskim predsjednikom Zastupničkog doma Kongresa Johnom Boehnerom, a mediji pišu kako je 45-minutni razgovor dvije strane doveo nadomak dogovora.
Prema Obaminu prijedlogu kompromisa, porezi bi se u idućih deset godina povećali za 1200 milijardi dolara, a deficit bi se za još toliko smanjio proračunskim rezovima. Veće poreze platili bi oni koji zarađuju više od 400.000 dolara godišnje, a za one koji zarađuju manje, Bushovo smanjenje poreza postalo bi trajno. Riječ je o velikom popuštanju s Obamine strane, jer je prethodno tražio da granica bude 250.000 dolara, ali i za republikance, koji su odbijali svaku pomisao na povećanje poreza, da bi u petak Boehner pristao da više poreze plaćaju domaćinstva s godišnjom zaradom većom od milijun dolara. Analitičari procjenjuju da je to bio ključan trenutak u kojem su republikanci pristali da bi povećanja poreza ipak moglo biti. No, Obama će, čini se, dopustiti da prestanu vrijediti olakšice na davanja iz plaća, koja je sam uveo zbog krize, što će plaće u cijeloj zemlji smanjiti za dva posto.
Novi rezovi
Istodobno je predsjednik pristao srezati proračunsku potrošnju - 800 milijardi dolara iz programa koje financira federalna vlada, 122 milijarde uštedjelo bi se korištenjem nove mjere za inflaciju zbog čega bi mirovine sporije rasle, a 290 milijardi uštedjelo bi se na manjim kamatama zbog manjeg deficita. Obama se pritom nada da će od rezova barem uspjeti zaštititi korisnike pomoći za osobe s invaliditetom i umirovljenike starije od 85 godina - svi ostali gotovo će sigurno rezove osjetiti na svojim leđima.
No, republikanci zasad nisu zadovoljni tim izračunima. Tvrde da će povećanje poreza biti zapravo 1300 milijardi dolara jer će zbog nove mjere za inflaciju sporije rasti porezni razredi, koji se inače svake godine usklađuju s troškovima života - a da će proračunski rezovi iznositi samo 930 milijardi - jer mu manje kamate ne priznaju kao pravu uštedu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....